Pripremamo sadržaj…
Kakve se god pozitivne promjene unijele u sam kurikulum, škola za nas ostaje institucija koja podsjeća na zatvor, mjesto od kojega ne možemo uteći i na kojemu smo prisiljeni činiti ili slušati barem nešto nama mrsko.
Kraj rujna obično je vrijeme kad se u školama sazivaju sjednice vijeća roditelja i učiteljskih vijeća kako bi se „pročešljali temelji” na kojima počiva rad škole – godišnji planovi i školski kurikulumi. Roditelji, učitelji i stručni suradnici analiziraju rečenice objavljene u navedenim dokumentima, provjerava se jesu li brojke u skladu s trenutnim stanjem, uspoređuju tablice dopunske, dodatne i izborne nastave, zagledaju se termini planirane terenske nastave te istražuje koliko je škola uključena u razne projekte. Uočavaju se tipfeleri i upućuje na mogućnosti poboljšanja pojedinih stavki prije nego sve bude poslano na službeno usvajanje od školskih odbora. Gotovo se uvijek te točke na sjednicama brzopotezno odrade ‒ planovi i kurikulumi većinom imaju više od stotinu stranica te je zaista iluzorno očekivati da ih baš svi članovi pojedinog vijeća temeljito prouče.
Činjenica da su mobiteli loši za fizičko zdravlje djece jer zbog sjedilačkog stila života sve je više pretilosti, dijabetesa, problema s kralježnicom i kratkovidnošću. Djeca su nespretna, ne znaju se penjati, trčati, uhvatiti loptu rukama, ne znaju pasti. Ne znaju držati pribor za jelo, olovku, a grafomotorika im je također loša. Narušeno je i mentalno zdravlje učenika, ne mogu zadržati pažnju na satu, nemaju fokus na učenje, a mobiteli utječu na njihovu emocionalnu stabilnost, na njihov društveni život, budući da se sve manje druže s vršnjacima, sve manje razgovaraju, ne prepoznaju tuđe emocije, ne razvijaju empatiju niti socijalnu inteligenciju.
UNESCO je upozorio kreatore politike na nepromišljeno prihvaćanje digitalne tehnologije, tvrdeći da se njezin pozitivan učinak na ishode učenja i ekonomsku učinkovitost može precijeniti, a novo nije uvijek bolje. „Ne čine sve promjene napredak. Samo zato što se nešto može učiniti ne znači da i treba biti učinjeno”, zaključuje se u izvješću.
„Školovani Hrvati osjete se ponosnim pripadnikom naroda koji dao takvoga velikana kao što je Matoš. Međutim, danas je istina pomalo drukčija jer bismo se trebali upitati što nam danas znači Matoš, književnik čija se djela ne čitaju, ne objavljuju i o kojima se ne vode rasprave i o kojima se sve rjeđe objavljuju znanstveni prilozi. Riječ o književniku koji nas je uputio u suvremenu europsku književnost i kojemu dugujemo veliki prinos onomu što je hrvatska umjetnost riječi dala svijetu u stoljeću nakon njegove smrti.” (Dr. sc. Srećko Listeš).
Iako je u još uvijek važećim kolektivnim ugovorima predviđena obveza „uključivanja socijalnih partnera u izradu nacrta i prijedloga zakona i drugih propisa i akata koji utječu na radno-pravni status, socijalni i materijalni položaj zaposlenika u školi”, Zakonom se smanjuje predviđena uloga sindikata. Na manji utjecaj sindikata upućuje i činjenica da nije predviđeno njihovo sudjelovanje pri izradi popratnih propisa, nego samo naknadno iznošenje mišljenja.
Učenici koji su motivirani da nauče nešto korisno upotrebljavaju kognitivne procese višeg reda kako bi usvojili i zapamtili određeno gradivo više od učenika koji su manje motivirani. Motivacija za učenje povezana je ne samo sa školskim uspjehom nego i s pozitivnim stavovima prema školi.
Postoji mnoštvo bajka i priča koje su prožete likovima i događajima iz slavenske mitologije kao što je slavenska mitologija utkana u naš svakodnevni život, samo što toga često nismo ni svjesni. Zato je organizatorima ova manifestacija bila izazov te su pokušali slavenske mitove osvijetliti s više strana, a posebno s one literarne i narativne. Zato su ovogodišnji Dan bajki i priča, koji je održan 3. srpnja 2023. godine u Desiniću, posvetili upravo toj temi.
Oko 200 učenika i njihovih mentora učiteljica i učitelja na izložbenim su prostorima predstavili svoj rad i proizvode – ukrasno-uporabne predmete, tradicijske, poljoprivredne i kozmetičke proizvode, proizvode od keramike i stakla, originalne suvenire i još mnogo, mnogo toga što su zadruge radile tijekom protekle školske godine.
Već niz godina imamo kroničan manjak nastavnika biologije, fizike, matematike i kemije i zato smo uveli program stipendiranja studenata upravo u tim područjima, a koji kane upisati nastavničke smjerove. Riječ je o 600 eura mjesečno, što je jako izdašna stipendija. S druge strane, već sada imamo viškova u školama u nekim drugim predmetima, a posebno u razrednoj nastavi. Upravo zbog toga otvaramo mogućnost da se ti učitelji zaposle u predškoli, što može samo poboljšati kvalitetu tog dijela sustava.
Na svečanom zatvaranju međunarodnog Four River Film Festivala neizmjerno nas je razveselilo posebno priznanje za montažu koje je dobila naša Paola Žarković za film „Zdenko Barbarić ‒ dobri duh škole”
Brojke su impozantne. Dosad je u okviru ESF-ova projekta Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja zgotovljeno više od stotinu sektorskih i strukovnih kurikuluma na ukupno 23 tisuće stranica, a trenutačno se piše nacrt prijedloga 2525 drugih obrazovnih materijala na oko 50 tisuća stranica. U posao je uključeno 2328 suradnika, među kojima najviše djelatnika škola, od ravnatelja do nastavnika, uz predstavnike poslodavaca i sveučilišnih nastavnika, djelatnika Agencije za strukovno obrazovanje. Sve je bilo i više nego nužno učiniti jer kurikulumi u strukovnom obrazovanju datiraju još iz davne 1997. godine
Osječki učenici boravili su u prekrasnom malom slovenskom mjestu Bohinjska Bistrica u kojemu je partnerska škola, Osnovna šola dr. Janeza Mencingerja, koja je bila domaćin mobilnosti. Svrha je ove mobilnosti bila stjecanje novih znanja, vještina i iskustava u području provedbe nastave na otvorenome, mentalnoga zdravlja, razvoja fine motorike rada rukama, zdrave prehrane i učinkovite primjene IKT-a
Za kvalitetan odgojno-obrazovni proces važno je promišljati o potrebama djeteta, njegovim interesima i mogućnostima. Bogata materijalna sredina i likovni poticaji izazov su dječjem likovnom stvaralačkom potencijalu i stoga je uloga odgojitelja pružiti strukturirani centar likovnosti. Dijete u takvom okružju s lakoćom iskazuje kreativnost stvaranja. No za razvoj likovne umjetnosti potrebna nam je i određena mjera likovne intuicije...
Prošle školske godine svoj je razred s čistom peticom okončalo ukupno 75 727 učenika ili njih 16,85 posto, što je za oko 1 posto manje nego godinu dana ranije. Više ih je, naravno, u osnovnoškolskom sustavu, čak 57,65 posto, dok je u srednjoškolskom sustavu distribucija ocjena realnija, jer je tek svaki četvrti srednjoškolac ili njih oko 36 tisuća završio razred s odličnim uspjehom. Među osnovcima je bilo 71 850 superodlikaša, te „samo” 3877 srednjoškolaca
Novim Zakonom o plaćama u javnim službama koji bi prema najavi premijera Plenkovića trebao ugledati svjetlo dana već u listopadu a čije će se prateće uredbe, među njima i Uredba o koeficijentima, donijeti do kraja godine, stvorit će se uvjeti da plaća za siječanj bude isplaćena na nov način. Kako se radi o, uz Zakon o odgoju i obrazovanju i Zakon o radu, najvažnijem zakonu za sve nas koji radimo u školama, u nekoliko ćemo se nastavaka tematski osvrnuti na promjene koje se predviđaju
Drago nam je da smo domaćini konferencije i da u raspravama, panelkama, okruglim stolovima razmijenimo iskustva s kolegama iz brojnih država pogotovo zato što je u razvijenim državama i sam položaj ravnatelja znatno drukčiji nego u nas ‒ od načina izbora i reizbora, do autonomije, društvenog uvažavanja i statusa, plaća te do društvenog ozračja koje je mnogo naklonjenije obrazovanju, znanju i u kojoj se sve to mnogo više cijeni.
Postoje jasni znanstveni dokazi da digitalni alati pogoršavaju, a ne poboljšavaju učenje. Fokus bi trebalo vratiti na stjecanje znanja putem tiskanih udžbenika i nastavničke stručnosti i sposobnosti, a ne primarno uz pomoć besplatnih dostupnih digitalnih izvora, čija točnost nije provjerena ‒ piše u priopćenju švedskoga Instituta Karolinska o nacionalnoj strategiji digitalizacije u obrazovanju
Osnovna škola Samobor nalazi se malo ponad samog središta grada Samobora. Smještena je na uzvisini s koje se proteže lijep pogled na grad. Godinama su prepoznatljiva škola usmjerena na dijete. Još od 1996., edukacijama svojih djelatnika, u suradnji s POU Korak po korak, počeli su stvarati razrede s prepoznatljivom praksom i okružjem za učenjem. Stoga djelatnici ove škole s ponosom danas kažu da su mnogo prije HNOS-a i Škole za život provodili aktualne obrazovne reforme i stremili k suvremenim nastavnim praksama. Velik dio nastavnika ove škole zapravo su bili pioniri obrazovnih reformi u Hrvatskoj.
Svrha je projekta bila upoznavanje učenika s nastajanjem mjuzikla, raznolikošću i posebnošću scenografije i kostimografije te važnosti libreta u scenskom prikazu. Nastojali smo da muzičke i scenske izvedbe budu raznolike, zanimljive, nezaboravne te da se mjuziklom probudi ljubav prema scenskoj umjetnosti i u našim mladim naraštajima odgoji kritična i samosvjesna publika
Napisale
Ljiljana Radovečki
školska knjižničarka i
Lana Zlatar Pravica
učiteljica Glazbene kulture
OŠ „Vukomerec”, Zagreb
Školski list Hlapić zrcalo je školskoga života OŠ Ivane Brlić-Mažuranić. On je trajna dokumentacija škole, ono po čemu je škola prepoznatljiva. Sadržaji su uvijek aktualni, zanimljivi, poučni, zabavni, ono što učenici vole pisati i čitati, što ih zanima i veseli. A vesele ih uspjesi!
Napisala i snimila
Renata Sudar, prof.
odgovorna urednica Hlapića
Na upravo završenoj 28. Filmskoj reviji mladeži i 16. Four River Film Festivalu Grand Prix festivala osvojio je igrani film Bestijarij iz Francuske, dok je ukrajinski film Nisam kao oni osvojio nagradu Žuta zastava koja se dodjeljuje za film koji svojim temama i pričama najuspješnije i najuvjerljivije osuđuje nasilje
Ministarstvo obrazovanja Ujedinjenoga Kraljevstva priopćilo je početkom rujna da je naredilo djelomično ili potpuno zatvaranje više od 150 škola zbog rizika od urušavanja zgrada. Opasnost od urušavanja uzrokuje materijal upotrijebljen pri gradnji, takozvani armirani autoklavirani gazirani beton (RAAC). „Nedavni slučajevi urušavanja zgrada umanjili su naše povjerenje u to da su škole građene ovom vrstom betona sigurne”, navodi se u priopćenju britanskog ministarstva.
Finska je vlada predstavila plan reformi obrazovnog sustava u osnovnim školama koji se planira provesti u iduće četiri godine. U vladinu se programu navodi da svaka mlada osoba koja završava osnovnu školu mora da ima dovoljno osnovnih znanja i vještina za srednjoškolsko obrazovanje, no nastavnici se žale da nemaju dovoljno vremena poučiti učenike tim osnovama. Zbog toga će se više novca ulagati u osnovno obrazovanje.
Ruski će se učenici već od ove školske godine koristiti novim udžbenicima povijesti u kojima je dodana lekcija o ratu s Ukrajinom a u kojima se slavi ruska invazija. Kremlj je pooštrio nadzor nad povijesnim narativom u školama pod ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a posebno je povećan otkako je Putin pokrenuo sveobuhvatni rat protiv Ukrajine 2022. Invazija na Ukrajinu, koju Kremlj naziva „posebnom vojnom operacijom”, mladim se Rusima sve više predstavlja kao dio povijesne misije Moskve.
Čuli ste, siguran sam, onaj vic o Muji i Hasi koji su odlučili postati lovci. Položili su lovački ispit, kupili puške, nabavili pse i krenuli u lov na fazane. Nakon višesatnoga bezuspješnog tumaranja po vrištinama, visokoj travi, poljima zasađenima kukuruzom, stali su da se odmore, gucnu malo brlje iz rostfraj-pljoske pa će sav jadan Mujo Hasi: Slušaj, Haso. Ja više ne mogu. Ne znam u čemu je problem. Ili ovdje nema fazana ili mi psa prenisko bacamo!
Iako još i nije službeno počela, neprijeporno je da nas očekuje vruća školska jesen. Pritom ne mislim samo na sve izazove i potencijalne probleme koji će se pojaviti u eksperimentalnim školama u nastojanju implementiranja cjelodnevnog modela, već na najavljeni Zakon o plaćama u javnim službama. Ako sve bude prema najavama, do kraja godine sve bi trebalo biti „posloženo”, a novi obračuni (u kojem god kontekstu to shvatili) krenuli bi od siječnja. Iako, taj termin treba uzeti s rezervom jer smo se mnogo puta uvjerili da živimo u društvu sklonom da se ne drži zacrtanih datuma, maloj zemlji za veliko pomicanje rokova.
Umjesto uobičajenog prisustva i govora političara pred školama uz nezaobilazno nadmetanje u brojkama „tko je više svojim školama dao”, za prvi dan nove školske godine ipak izdvajamo humanitarni događaj: stotinjak bračkih ugostitelja u akciji „I euro jedan djeci je vrijedan” prikupljena je gotovo 31 tisuća eura za više od 90 djece s teškoćama u razvoju...
Sjećate li se kada ste prvi put zakoračili izvan svoje zone komfora i otvorili vrata svijetu Erasmus prilika i iskustava? To je upravo ono što evociraju Dani Erasmusa koji se sedmu godinu zaredom obilježavaju širom svijeta od 9. do 14. listopada.
Obvezno školsko vrijeme učenika uvelike ovisi o načinu organizacije odgojno-obrazovnih programa cjelodnevne škole unutar neke škole, o čemu će odlučiti sama škola u suradnji s roditeljima. Unutar obveznoga školskog vremena nastava je samo jedan dio aktivnosti učenika, dok se drugo vrijeme odnosi na strukturirane odmore, prehranu učenika, učenje uz pomoć učitelja i stručnih suradnika. Cjelodnevna škola ima za cilj smanjiti vrijeme sjedenja učenika u školskim klupama i naglasiti brojne mogućnosti drukčije organizacije aktivnosti, gdje su učenici aktivni i provode vrijeme izvan učionica... Kako će to izgledati u praksi, tek treba vidjeti
Unatoč dojmu da se gimnazije, osim što dobivaju učenike s najboljim ocjenama, i najbolje popunjavaju, u njima je nakon ljetnoga upisnog roka ostalo slobodno gotovo tisuću mjesta, znatno više nego prošle upisne sezone
Kao i svake godine, gimnazijalci ostvaruju znatno bolje rezultate na maturi od učenika strukovnih škola. Iz hrvatskog jezika najveći udio gimnazijalaca (46 posto) dobio je četvorku, dok je većina učenika strukovnih škola (40 posto) dobila trojku. Odličnu ocjenu iz ispita materinskog jezika dobilo je 22 posto gimnazijalaca i 1,32 posto učenika strukovnih škola
Je li pravilnije govoriti i pisati crtani film ili crtić, dečko ili dječak, momak ili mladić…? Ako riječ momak ne pripada hrvatskomu normiranom standardnom jeziku, od koje je onda riječi napravljena riječ momčad koja pripada hrvatskomu standardnom jeziku i može li pedesetogodišnji (stari) momak reći sa sebe da je mladić…? O tim i drugim nedosljednostima u pravopisnim priručnicima za niže razrede osnovne škole piše za Školske novine naš suradnik iz Moskve kroatist Artur Bagdasarov
Napisao Artur Bagdasarov
Ove se godine (7. srpnja) navršilo 130 godina od rođenja, po mnogima, najvećega hrvatskoga književnika svih vremena Miroslava Krleže. Ostavio je za sobom golem književni opus koji obuhvaća poeziju, lirsku prozu, drame, novele i pripovijesti, romane, eseje, dnevnike, putopisne zapise i memoarsku prozu, polemičke tekstove, kao i brojne druge zapise različitih žanrovskih određenja, enciklopedijske natuknice i dr.
Ove je godine tema Dana škole bila Vremeplov. Sa svojim su nastavnicima učenici pripremili brojne radionice. Veliki odaziv bio je na predavanju „720 godina Janjeva”, što ne čudi s obzirom na to da je trećina učenika škole podrijetlom vezana uz Janjevo
Budući da vjerske i privatne vrtiće pohađa 17,8 posto djece, potrebno je promijeniti zakonsku odredbu na način da se novac za osiguranje fiskalne održivosti vrtića osigura po istim kriterijima za svu djecu, bez obzira na to tko je osnivač vrtića. Namjera je izbjeći diskriminaciju one djece koja pohađaju vjerske i privatne vrtiće zato što u javnima nedostaje mjesta
Naši učenici ostvarili su izvrsne rezultate na 17. Srednjoeuropskoj matematičkoj olimpijadi. Emanuel Bajamić iz III. gimnazije u Splitu te Fabijan Cikač i David Lang iz XV. gimnazije u Zagrebu osvojili su srebrnu medalju, dok je Kristijan Šimović, također iz zagrebačke XV. gimnazije, kući donio brončanu medalju, a u ekipnom natjecanju zauzeli smo četvrto mjesto
Ravnateljica škole Goranka Štefanić istaknula je kako je škola u projektu Školske sheme od 2013. godine zbog omogućavanja kvalitetnijeg doručka za učenike. Škola dobiva dva besplatna obroka (mlijeko, voće, povrće) tjedno zbog uključenosti u projekt
Rektor je na svečanosti dodijelio ukupno 100 Rektorovih nagrada: 59 nagrada za individualni znanstveni i umjetnički rad jednoga ili dvoje autora, 15 nagrada za timski znanstveni i umjetnički rad triju do deset autora, sedam nagrada za znanstveni i umjetnički rad većih razmjera – timski znanstveni i umjetnički rad (više od deset autora), dvije nagrade za posebne natjecateljske uspjehe pojedinaca ili timova (na prijedlog čelnika sastavnice ili rektora) te 17 nagrada za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici (na prijedlog čelnika sastavnice ili rektora)
Bogatu povijest s ponosom čuvamo od zaborava, a s druge strane razvijamo modernu i inovativnu školu kakvu zaslužuju sva djeca. Moja je vizija da naša škola potvrdi epitet mjesta sigurnog odrastanja, gdje se svi učenici i učitelji dobro osjećaju i uspješno surađuju
‒ ravnateljica Marita Guć
Sve je više djece koja trebaju pomoćnike, a pitanje je koliko će pomoćnika biti. Njih nedostaje, prije svega, zbog manjka motivacije, nereguliranog statusa, nesigurnog posla i nedovoljnog financiranja
Godišnja nagrada Ministarstva znanosti i obrazovanja maturantima koji su ostvarili izniman uspjeh na ovogodišnjoj državnoj maturi te još tri nagrade ‒ Nagrada „Marin Soljačić”, Nagrada „Ante Žužul” te Nagrada S&T Hrvatska ‒ dodijeljene su 24. srpnja u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Ministarstvo je i ove godine novčanim iznosom od 333 eura te posebnim priznanjima nagradilo najbolje maturante, njih ukupno 28, koji su ostvarili najbolji rezultat na obveznim ispitima državne mature na višoj razini, učenici strukovnih škola koji su ostvarili sto posto bodova na nekom od ispita te učenici koji su dva ispita riješili sa sto posto bodova, a nisu ni u jednoj od spomenutih kategorija.
Na ovo natjecanje već po 31. put svoje su radove, osim učenika iz Hrvatske, poslala djeca iz Engleske, Cipra, Irske, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Srbije, Švicarske i Ukrajine
U projekt je bilo uključeno 45 učenika nižih i viših razreda. Ideja za projekt nastala je u sklopu nastavnog predmeta glazbena kultura, a sama je realizacija krenula na početku nastavne godine 2022./2023.
Nagrada u kategoriji za Inovaciju godine unutar javne ustanove (fakulteta ili istraživačke javne ustanove) dodijeljena je inovaciji Primjena tiskanih računalno generiranih holograma kao sigurnosnih elemenata Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, autora Vladimira Cviljušca
Riječ je o osam planeta Sunčeva sustava koji su izrađeni od stiropora i postavljeni na zelenim površinama školskog dvorišta. Uz svaki planet nalazi se infoploča sa zanimljivostima o tom planetu
Konferencija je održana u sklopu Erasmus+ projekta – Podrška nacionalnoj referentnoj točki za europski sustav osiguravanja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET NRP HR). Agencija, kao nacionalna referentna točka za EQAVET u Hrvatskoj, od 2021. do 2023. godine provodi novi ciklus Projekta koji podupire aktivnosti nacionalne referentne točke u skladu s ciljevima Preporuke Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost
S vremena na vrijeme, osobito u danima prije početka nove školske godine, često se susrećem s mišljenjima pojedinaca (koji, istina, još uvijek ne predstavljaju značajnu i reprezentativnu brojku) kako su osobe koje rade u školama velike lijenčine koje koriste niz pogodnosti i uživaju u (pre)dugačkom godišnjem odmoru. Neki od njih idu i korak dalje pa (revoltirani valjda cjelokupnom situacijom u društvu) prosvjetne djelatnike jednostavno poistovjećuju s – uhljebima.
U doba „beskrajnosti” izvora znanja i vladavine informacijsko-komunikacijskih tehnologija škola je ostala na postavkama pretprošloga stoljeća: razredni predmetno-satni sustav, temeljen na tradicionalnoj, frontalnoj, dominantno predavačkoj nastavi, ograničenoj nastavnim programom, jasno odijeljenih predmeta, cjelina i nastavnih jedinica sa strogo zadanom reprodukcijom sadržaja koje će učenici vrlo brzo zaboraviti, ako ih i uspiju nabubati za ocjenu. Sve to navodi na pitanje: komu više treba takva škola i nastava?
Kao i svake godine, gimnazijalci ostvaruju znatno bolje rezultate na maturi od učenika strukovnih škola. Iz hrvatskog jezika najveći udio gimnazijalaca (46 posto) dobio je četvorku, dok je većina učenika strukovnih škola (40 posto) dobila trojku. Odličnu ocjenu iz ispita materinskog jezika dobilo je 22 posto gimnazijalaca i 1,32 posto učenika strukovnih škola
Moderni koncepti odgoja i obrazovanja drže se programa utvrđivanja sadržaja željenih kompetencija (ishoda, osposobljenosti) pa tako i odgojitelji moraju biti na visini multidisciplinarnih zahtjeva što ih dijete s pravom postavlja i još žustrije očekuje. Odgojno-obrazovni programi moraju biti organizirani tako da stoje kao oaza refleksije nasuprot području same prakse odnosno produkcije umjetnosti, pri čemu se osobita pozornost posvećuje istraživanju, načinu komuniciranja, razvoju kompetencija i primjeni raznovrsnih likovnih tehnologija
Buka je neugodan i neželjen zvuk te jedan od važnih pokazatelja kvalitete života. Štetno djelovanje buke uzrokuje promjene u morfologiji i fiziologiji ljudskog tijela. Smetnje u razumijevanju govora zbog buke znače teški invaliditet i mijenjaju ponašanje. Tu su još i problemi s koncentracijom, umor, nesigurnost, gubitak samopouzdanja, razdražljivost, smanjena radna sposobnost, reakcije na stres, problemi u odnosima s ljudima, glavobolja te naposljetku gubitak sluha
U knjizi su sabrani prvi hrvatski prijevodi dokumenata sudskoga postupka protiv Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 1671. godine u Beču, pisanih na njemačkom, latinskom i talijanskom jeziku. Zahvaljujući najsuvremenijim znanstvenim metodama, hrvatska javnost prvi put ima uvid u cjelovitu izvornu dokumentaciju koja uključuje zapisnike sa suđenja, korespondenciju, molbe, odluke, presude i drugu građu pohranjenu u Austrijskom državnom arhivu u Beču
Osam učiteljica razredne i predmetne nastave motiviralo je i poučavalo učenike kreativnom nastavom u našem prekrasnom okolišu na obroncima Medvednice. Učiteljice su sudjelovale u edukacijama u Italiji, Španjolskoj, Turskoj i na Cipru i provele su razne aktivnosti
Tea Odobašić (rođena Miklošić, od oca Ivana i majke Katarine), rođena je 1. travnja 1933. u Dragi (danas Rijeka) u obitelji prosvjetnog djelatnika. Godine 1941. preselila se s roditeljima u Zagreb, gdje je završila osnovnu školu, gimnaziju i studij hrvatskog jezika i književnosti te ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu. Diplomirala je 1958. godine i već iste godine dobila radno mjesto profesora hrvatskog jezika u osnovnoj školi.
Umirovljena je 1993. godine s punim radim stažem od 35 godina.
Zadnjeg dana srpnja u 78. godini života preminuo je istaknuti hrvatski učitelj i pedagog Josip Krunić. Svoj nastavnički radni vijek započeo u Osnovnoj školi „Ivan Meštrović” u Drenovcima, a od ožujka 1973. do umirovljenja bio je nastavnik u Gunji, u OŠ „Braća Nikolić”, poslije „Antun i Stjepan Radić”.
Naredna će tri mjeseca biti presudna za dugoročni materijalni položaj radnika u školama i javnim službama. Sindikate prvo čekaju pregovori o drugom povećanju osnovice u ovoj godini, ali i povećanju božićnice i ugovaranju visine uskrsnice za 2024. godinu. S druge strane, realno je da se do kraja godine donese novi Zakon o plaćama i prevažna uredba o koeficijentima, upozorio je uoči početka nove nastavne godine predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić, otkrivši očekivanja sindikata.
U sindikatu, naime, očekuju da će osnovica za izračun plaće biti povećana s 902 na 947 eura, što će predstavljati povećanje od pet posto. Također, navodi Stipić, očekuju da božićnica bude povećana s 232 eura na 300 eura, tj. da ju se visinom izjednači s regresom. Očekuju i da uskrsnica bude najmanje u visini regresa i božićnice.
Svim zagrebačkim osnovnim školama iz Grada su uoči nove školske godine poslali popis novih, zdravih jelovnika. Popis uključuje obroke koje bi škole postupno trebale nuditi za doručak, ručak i užinu. Za jesensku sezonu planirano je po 35 raznih vrsta obroka, a sastavili su ih stručnjaci Prehrambeno-tehnološkog fakulteta – Martina Bituh, Ivana Rumbak i Sna Ilić.