Na svečanosti 5. listopada u povodu dodjele nagrada najboljim odgojno-obrazovnim djelatnicima, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs čestitao je Svjetski dan učitelja. Novčanu nagradu od 1327 eura bruto ove je godine primilo 505 djelatnika u sustavu odgoja i obrazovanja.
‒ Ulaganje u obrazovanje nikako ne može biti kriva investicija, to je investicija sa zajamčenim uspjehom. Takav pristup prepoznala je Vlada i zato smo pristupili velikoj reformi za koju nisam siguran koliko je društvo svjesno što se konkretno zbiva. Zbiva se najveće moguće ulaganje u sustav, od postojanja države. Mislim da se po svim potezima Vlade vidi da želi napraviti goleme napore kako bi sustav obrazovanja bio što bolji i kvalitetniji, a na probleme će se uvijek upozoravati jer nikad ne će biti idealno. Složili smo obrazovnu reformu, rekli smo da je to prioritet i zato smo uspjeli osigurati više od dvije milijarda eura, možda to ljudi još dovoljno dobro ne percipiraju. To nije bilo lako izboriti, uspjeli smo zbog pomno razrađenog modela promjena, što je odlično vrjednovala Europska komisija ‒ rekao je ministar.
Govoreći o predškolskom sustavu i kroničnom manjku mjesta u dječjim vrtićima, napomenuo je kako je plan do 2029./2030. osigurati dodatnih 30 tisuća mjesta. U osnovnom školstvu plan je dogradnja i izgradnja više od 500 školskih objekata, uključujući izgradnju sportskih dvorana za 400-tinjak škola.
– Tko god bio na čelu Ministarstva obrazovanja, nadam se da ne će imati problem s nastavkom ovih projekata, tim više što su osigurana sredstva iz fondova Europske komisije, koja nije voljna mijenjati zacrtane planove. Uveli smo cjelodnevnu školu, uz sve prijepore i napore, ali u interesu učenika. Žao mi je što se cjelodnevna škola poprilično brkala s cjelodnevnom nastavom, no intencija je stvoriti suvremenije mogućnosti obrazovanja i naravno prelazak škola u jednu smjenu ‒ rekao je Fuchs, uz napomenu kako će uvijek postojati problemi i teško je očekivati idealno stanje.
Ako jednosmjenska nastava ne će biti osigurana do planiranog roka 2028./2029., bit će godinu nakon toga, jer ministar, kako je rekao, ne može jamčiti da će biti dovoljno građevinskih radnika. Namjera je Ministarstva da djeca izvan velikih središta i ona u njima imaju jednako školsko okružje i mogućnosti.
‒ To je silno velik projekt. Nakon što cjelodnevna škola zaživi u cijeloj Hrvatskoj, vjerujem da će to mnogo značiti za usvajanje novih znanja djece koja će u takvoj školi stasati ‒ dodao je.
Problem deficita nastavnika pojedinih struka Ministarstvo planira riješiti zapošljavanjem umirovljenih profesora, kao i stipendijama za deficitarne nastavničke studije u iznosu od 600 eura, pri čemu će stipendisti podlijeći obvezi rada u školi jednak broj godina koliko su primali stipendiju. Ove će godine Ministarstvo podijeliti oko 500 stipendija, a po Fuchsovim riječima došlo je i do „poprilične navale” na Prirodoslovno-matematički fakultet koji je, za razliku od prethodnih godina, uspio popuniti kvotu.
– Naravno, treba vremena da mladi stručnjaci završe svoj studij, ali ako se nastavi kontinuitet stipendiranja, problem nedostatka učitelja i nastavnika imamo priliku riješiti ‒ napomenuo je, uz dodatak kako su matematičari svugdje u svijetu postali tražena 'roba', no ako se sustav stipendiranja uspostavi kao dugoročan, taj je problem moguće riješiti.
– Planiramo promjenu u Zakonu o odgoju i obrazovanju u kojemu kanimo uvesti kategoriju novih djelatnika: nakon što škola raspiše natječaj za zapošljavanje, primjerice, matematičara, a nitko se ne javi, tada škola može primiti osobu u mirovini na rok od godine dana. Nakon toga, i novoga natječaja na koji se nitko ne javi, ista osoba može ostati raditi u školi još godinu dana ‒ objasnio je ministar.
Na pitanje o planu rasta plaća prosvjetnih djelatnika, odgovorio je kako bi novim Zakonom o plaćama trebalo doći do dokidanja prakse razlika u primanjima za jednake poslove.
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije