Tko će u predizbornoj godini biti zaslužniji za rast plaća ‒ Vlada ili sindikati?

Nakon dosadašnja dva pregovaračka kruga o povećanju plaća zaposlenika u javnim i državnim službama, predstavnici Vlade i sindikata nisu se uspjeli dogovoriti o načinu rasta: sindikalna strana ulog je stavila na pregovore o osnovici plaća, dok Vladina strana zagovara veću ulogu novih uredbi o koeficijentima. Nove uredbe trebale bi stupiti na snagu nakon što od 1. siječnja 2024. zaživi novi Zakon o plaćama.

U novom krugu pregovora održanom 9. listopada, Vlada je sindikalnoj strani ponudila rast osnovice od tri posto vidljiv na idućoj plaći, uz obećani dodatni rast u idućoj godini kroz uredbe o novim koeficijentima, čime bi plaće u prosjeku rasle za 14 posto. Sindikalnoj strani takva ponuda nije prihvatljiva, s obzirom na to da im je cilj bio izboriti veće plaće upravo kroz rast osnovice o kojoj, za razliku od koeficijenata, mogu pregovarati. I zato su na prvom pregovaračkom sastanku od Vlade tražili rast osnovice od 15 posto, uz povećanje niza materijalnih prava, što je Vladina strana proglasila nerealnim.

Vlada je zasad ponudila povećanje božićnice na 300 eura, odnosno izjednačenje s iznosom regresa, a prvi je puta 'pala' ponuda za novougovoreno pravo – uskrsnicu. Vlada nudi 70 eura uskrsnice, sindikati su očekivali viši iznos, zbog čega će se idućih tjedana i o tomu još pregovarati.

Ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Marin Piletić potvrdio je kako se nakon drugoga kruga pregovora razgovori nastavljaju. „Nisu usuglašeni stavovi, Vlada je objavila ponudu o povećanju osnovice od tri posto koja bi se primijenila odmah na sljedećoj plaći, a uskrsnica u ožujku iduće godine”, objasnio je.

Prema riječima Željka Stipića, zahtjevi sindikata s prvog sastanka bili su jasni, tražili su povećanje osnovice od 15 posto, kao i povećanje niza materijalnih prava, pri čemu su se nadali da će iznos uskrsnice biti na razini božićnice.

‒ Zato smo neugodno iznenađeni ponudom uskrsnice od 70 eura. Dobili smo negativan odgovor Vlade na zahtjev o povećanju dara za djecu sa 100 na 150 eura, kao i na to da se poveća osnovica za izračun jubilarne nagrade za 10-ak eura. I jedno i drugo Vladi je neprihvatljivo ‒ izjavio je nakon pregovora Stipić, istaknuvši kako sindikatima rast osnovice od tri posto nije prihvatljiv.

 – Primarni interes sindikata jest rast osnovice jer ona je nepromjenjiva bez dobre volje dviju strana, što se ne može reći za koeficijente koji se donose uredbom, a ti koeficijenti – kako došli, tako prošli. Postoji mogućnost da ova ili neka druga vlada u slučaju krize ili promijenjenih okolnosti upravo kroz koeficijente degradira cijenu našeg rada. Tražimo veće povećanje osnovice i spremni smo za daljnji razgovor ‒ zaključio je Stipić.

Predstavnici 11 sindikata javnih i državnih službi trebali bi od Vlade uskoro dobiti nacrt uredbi s novim koeficijentima, pri čemu bi po njihovim očekivanjima veće plaće trebale biti vidljive u ožujku, budući da bi novi Zakon o plaćama stupio na snagu 1. siječnja 2024., a nakon njega i nove uredbe.

Po riječima Nade Lovrić, predsjednice Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, ulazi se na sklizak teren u kojemu Vlada pokušava predstaviti da je svaki napredak u plaćama njihova zasluga, a ne sindikalna.

– Oni predstavljaju rast osnovice od tri posto plus rast kroz uredbe o koeficijentima od prosječnih 14 posto, no to ne znači da će toliko svima rasti plaće. Vlada očekuje povjerenje od sindikata, no uzimaju nam alate koji su nam osnovni, a to su pregovori. Zaposlenici u državnim službama mogu očekivati veći rast koeficijenata od zaposlenika u javnim službama. Naime, kako nam je predstavljeno, naš zahtjev od 15 posto rasta osnovice iznosio bi 900 milijuna eura. Sad se planira oko 350 milijuna eura za rast plaća u državnim službama, a 500 milijuna eura za rast plaća zaposlenika u javnim službama, unatoč tomu što je u javnim službama oko 180 tisuća zaposlenika, a u državnima nešto više od 60 tisuća ‒ napominje Nada Lovrić, uz poruku kako sindikati u obrazovanju ne će pristati na bilo kakav oblik daljnjeg zaostajanja plaća u obrazovnom sektoru.

Iz Vlade su potvrdili kako kroz koeficijente ne će svima jednako rasti plaće, s obzirom na to da je u planu ujednačiti plaće za isti rad, odnosno, kako su rekli, riješiti problem akumulirane nepravde.

Sindikalna strana pak podsjeća kako nijednoj Vladi ne odgovaraju „kravali” pred izbore.

– Oni to čak i ne kriju, već stalno ističu da je njima cilj dogovor sa sindikatima. Vjerojatno ne zato što vole sindikate, nego zato što misle da je moguće okoristiti se na toj podlozi na izborima ‒ poručio je Željko Stipić.

Iako svjesni da ne će moći izboriti veliki rast osnovice (kamoli 15 posto), unatoč tomu što su svoj zahtjev argumentirali tvrdnjom o zaostajanju plaća u javnim službama za više od 14 posto u odnosu na one u privredi, sindikalni je adut upravo predizborna godina. Otud i poruka: „Sad je trenutak i mi ćemo ga iskoristiti, a Vlada ima priliku za zadovoljne zaposlenike i mir u sustavu. S druge strane, svjesni su da u izbornoj godini ne će imati prilike za pregovore.”

Novi pregovarački sastanak predstavnika Vlade i sindikata najavljen je za 20. listopada, a na koju će ponudu pristati sindikati uvelike ovisi i o „konsolidaciji u njihovim redovima”.