Do kraja godine više od 17 milijun eura za javne i privatne vrtiće

Vlada je donijela uredbu o izmjeni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojom će država u model sufinanciranja uključiti ne samo djecu u javnim, nego i u privatnim i vjerskim vrtićima. Kako je pojasnio ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, svrha je uredbe izmjena zakona na način da se državi omogući da u model sufinanciranja uključi svu djecu, bez obzira na to tko je osnivač vrtića.

‒ Uz osiguranje infrastrukturnih i kadrovskih preduvjeta, nužno je osigurati i dugoročnu održivost financiranja predškolskih ustanova, posebno u slabije razvijenim područjima ‒ rekao je Fuchs.

Kako je pojašnjeno u prijedlogu uredbe, budući da vjerske i privatne vrtiće pohađa 25 076 djece (17,8 posto), potrebno je promijeniti zakonsku odredbu na način da se sredstva za osiguranje fiskalne održivosti vrtića osiguraju po istim kriterijima za svu djecu, bez obzira na to tko je osnivač. Namjera je izbjeći diskriminaciju one djece koja pohađaju vjerske i privatne vrtiće zato što u javnima nedostaje mjesta.

Ključan element po kojemu će lokalne samouprave dobivati iznos vezan je uz indeks njihove razvijenosti. Uredbom je predviđeno da najslabije razvijeni gradovi i općine dobivaju najviši iznos, i to 50 posto prosječne cijene smještaja u vrtićima na razini Hrvatske po djetetu, dok bi najrazvijeniji, poput Zagreba, Splita, Zadra, Dubrovnika, Rijeke, Pule ili Varaždina od države dobivali najmanji iznos ‒ 6,25 posto. Indeks razvijenosti obuhvaća skalu od ukupno osam „razreda”, pri čemu je prosječna ekonomska cijena vrtića u Hrvatskoj 2216 kuna (zadnji podatak iz 2022.), uz velika odstupanja po gradovima i općinama. Prema analizi Ministarstva, oko 90 posto gradova i općina sada ulaže manje od 20 posto svojih izvornih prihoda u predškolski odgoj.

U 2023. (od listopada do prosinca) osigurat će se ukupno 17,1 milijun eura (od toga 2,9 milijuna za privatne). Za 2024. osigurano je ukupno 68,7 milijuna eura (11,8 milijuna za privatne). Kako je navedeno u prijedlogu uredbe, u 2025. plan je osigurati ukupno 80,9 milijuna.

– Uz to, jedna je od ključnih investicija ulaganja izgradnja novih vrtićkih kapaciteta, za što je u idućem razdoblju osigurano 260 milijuna eura. Realizacija navedenih ulaganja omogućit će oko 25 800 dodatnih mjesta u vrtićima, čime će se postotak obuhvata djece od treće godine do polaska u školu povećati na 90 posto ‒ ističu u Ministarstvu.

Vijeće EU-a u svojim zaključcima ističe važnost kvalitetnoga ranog predškolskog odgoja i obrazovanja za razvoj djece u formativnim godinama, povećanje vjerojatnosti nastavka školovanja i cjeloživotno učenje. Unatoč znatnim ulaganjima u rani i predškolski odgoj i obrazovanje od 2017. do danas, stopa sudjelovanja djece u predškolskom odgoju u Hrvatskoj još uvijek nije zadovoljavajuća ‒ 2020. godine bila je 78,8 posto. Kao prepreke sudjelovanju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju ističu se manjkava infrastruktura, nedostatak odgojitelja i svijest roditelja o važnosti predškolskog odgoja i obrazovanja, navedeno je u obrazloženju uredbe, uz dodatak kako u Hrvatskoj postoje izrazite regionalne razlike u obuhvatu djece ranim i predškolskim programima