Tijekom procesa učenja, motivacija je jedna od najvažnijih komponenti koja djeluje na ishode učenja, ali je istodobno i jedna od najtežih komponenti za mjerenje. Naime, čimbenici koji utječu na to hoće li netko učiti ili ne zaista su raznoliki. Danas se u psihologiji motivacija najčešće definira kao stanje u kojem smo iznutra pobuđeni nekim potrebama, željama ili motivima na određeno ponašanje usmjereno prema postizanju nekog cilja. Zanimljivo je da visoka motivacija ne samo potiče na učenje već i utječe na to kako i koliko će učenik naučiti. Učenici koji su motivirani da nauče nešto korisno upotrebljavaju kognitivne procese višeg reda kako bi usvojili i zapamtili određeno gradivo više od učenika koji su manje motivirani. Motivacija za učenje povezana je ne samo sa školskim uspjehom nego i s pozitivnim stavovima prema školi, boljom disciplinom i većim zadovoljstvom kako učenika tako i učitelja. U psihologiji obrazovanja, najvažnija vrsta motivacije jest motivacija za postignućem. Ona se može definirati kao opća tendencija stremljenja k uspjehu i tendencija biranja aktivnosti usmjerenih k cilju i uspjehu. Učenici koji imaju visoko razvijenu motivaciju za postignućem žele i očekuju uspjeh, ali ako ne uspiju oni ne odustaju, već povećavaju svoje napore sve dok ne dođu do željenog cilja. Svi se mi katkad zapitamo kako povećati motivaciju. Nema jedinstvenog recepta, samo neki od važnih savjeta za povećanje motivacije za postignućem, a o našim potrebama ovisi koji će nam savjet biti najkorisniji. Važno je uvijek biti svjestan konačnog cilja i razloga zbog kojega ste počeli nešto raditi jer će vas takve stvari natjerati da se trudite još više. Smanjite strah od neuspjeha jer svi uspješni ljudi griješe, padaju i doživljavaju neuspjeh, ali razlika je upravo u tome što se ne boje pogriješiti nego to smatraju lekcijom i prilikom za napredak. Nemojte postavljati nerealno visoke ciljeve i budite svjesni vlastitih mogućnosti i sposobnosti prije postavljanja određenih ciljeva. S druge strane nemojte postavljati preniske ciljeve i podcjenjivati sposobnosti koje posjedujete i imajte na umu da je uvijek bolje imati cilj koji je barem malo iznad vaših sposobnosti kako biste ga doživjeli kao izazov. Ne čekajte zadnji trenutak za obavljanje posla – sve što možete napraviti danas, ne odgađajte za sutra, jer vjerojatno ne ćete stići završiti sve na vrijeme. Potičite samoregulirano učenje i sami regulirajte procese učenja tako da odredite vrijeme, postavite ciljeve i ishode učenja, pazite na distraktore tijekom učenja na način da koristite određene metode za olakšavanje učenja (koristite razne mnemotehnike, kartice za učenje, asocijacije za brže pamćenje). Prije samog početka učenja budite sigurni da ste usmjereni na učenje samo po sebi, a ne na neku nagradu ili samopromociju. Naime, ako ste usmjereni na učenje kako biste postigli kompetencije u onome što se uči, vrlo ćete se vjerojatno koristiti metakognitivnim i samoregulirajućim strategijama učenja zahvaljujući
