Nakon iskustava stečenih tijekom Erasmus putovanja i ugošćavanja učenika iz partnerskih škola, svi su sudionici složni u jednom ‒ željeli bi ponovo sudjelovati u Erasmus+ projektima mobilnosti budući da im ona, kako sami učenici tvrde, omogućuju upoznavanje s drugim kulturama, načinima življenja i specifičnostima zemlje u kojoj borave kao i sa školskim sustavom te zemlje i školskim životom učenika

Erasmus projekt osmišljen je kako bi učenicima omogućio neposredan doživljaj grada te ih potaknuo na istraživanje, kreativnost i suradnju 

Uvijek sam želio da učenici i djelatnici budu zadovoljni i da se ugodno osjećaju u školi. To je nešto najvažnije. Putujući na stručna usavršavanja po svijetu uvijek sam želio nešto od tih stranih iskustava prenijeti i u našu školu pa sam po uzoru na finske škole uredio zbornice da budu kao dnevni boravak, da budu mjesta za druženje, za razgovor o poslu u malo neformalnijem okružju nego što je to klasična školska zbornica ‒ ravnatelj Marin Mihovilović

Sudjelovanje učenika u učioničkim igrokazima, osobito na engleskom jeziku, iznimno je vrijedna metoda učenja koja kombinira zabavu, kreativnost i usvajanje jezika.

Ovaj projekt nije samo primjer uspješne međupredmetne suradnje već i sjajan primjer kako obrazovanje može biti povezano sa životom zajednice. Projektom su učenici stekli dragocjena znanja i vještine koje nadilaze okvire učionice te postali aktivni sudionici u očuvanju i promociji kulturne baštine svog grada 

Učenici uz vlastite „putovnice“ prate svoje putovanje, skupljaju pečate te kroz igru i istraživanje razvijaju znatiželju, kreativnost i suradničke vještine

Što kad nastavnik ne može uspostaviti red u razredu, a škola, roditelji i sustav nemaju pravovremeni odgovor na nasilje i ozbiljnije poremećaje u nastavi? Gdje završava pravo učenika, a počinje odgovornost sustava da zaštiti ostale učenike, ali i učitelja i nastavnika? 

Važno je naglasiti ulogu roditelja u svemu jer oni nisu sankcionirani u slučaju nepostupanja ili nesuradnje

Gdje je granica između učeničkih prava i odgovornosti sustava? Što kad nastavnik ne može uspostaviti red u razredu, a škola, roditelji i sustav nemaju pravovremeni odgovor na nasilje i ozbiljnije poremećaje u nastavi? Gdje završava pravo učenika, a počinje odgovornost sustava da zaštiti ostale učenike, ali i učitelja i nastavnika? 

Obrazovno-odgojni djelatnici u svakoj prilici trebali bi dati u prvom redu pedagoški odgovor na neželjena ili nasilnička ponašanja učenika. U tom procesu smatramo važnom ulogu stručnih suradnika u školama – pedagoga, socijalnih pedagoga, psihologa i drugih koji na temelju svojih znanja i stručne ekspertize trebaju pružati podršku učenicima, a posredno i učiteljima i nastavnicima. 

Ingeborg Hanich Šaić pedagoginja je u Graditeljskoj tehničkoj školi u Zagrebu. Ističe kako je najveći problem posljednjih godina upisivanje učenika koji su osnovnu školu pohađali po prilagođenom programu. 

Među ovogodišnjim književnim perjanicama ističe se šest knjiga iz četvrtog kola biblioteke Djela Miroslava Krleže kojim završava velik nacionalni projekt Školske knjige i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti