Sudjelovanje učenika u učioničkim igrokazima, osobito na engleskom jeziku, iznimno je vrijedna metoda učenja koja kombinira zabavu, kreativnost i usvajanje jezika.
Igrokazi nisu samo prilika za uvježbavanje dijaloga; oni omogućuju učenicima da jezik dožive kao sredstvo komunikacije u stvarnim, životnim situacijama. Ulogama, glumom i međusobnom interakcijom učenici prirodno razvijaju vještine slušanja, govorenja, pravilnog izgovora i tečnosti, što im često nedostaje u klasičnom obliku nastave.
Tijekom pripreme za predstavu učenici intenzivno rade na tekstu, što uključuje učenje novih riječi, fraza i gramatičkih struktura. Međutim, ono što igrokaze čini posebno korisnima jest njihova sposobnost da potiču spontanu komunikaciju. U trenutcima kada učenici zaborave tekst ili se dogodi neočekivana situacija, moraju improvizirati. Tako razvijaju fleksibilnost u jeziku i samopouzdanje u korištenju onoga što znaju, čak i ako nisu potpuno sigurni u točnost izraza.
Izvedba igrokaza Nosy Neighbour („Znatiželjna susjeda”) odličan je primjer kako učenici mogu uz igru i smijeh svladati jezične prepreke. U ovoj humorističnoj predstavi glavnu ulogu ima znatiželjna bakica koja ne može odoljeti a da ne ispituje djecu iz susjedstva dok se vraćaju iz škole. Njezina pitanja su duhovita, pomalo naporna, ali izrazito simpatična, pa publika s lakoćom prepoznaje u njoj lik iz stvarnog života – znatiželjnog susjeda kojeg svi imamo.
Učenici su s oduševljenjem preuzeli uloge, ulažući trud u izgovor i izražavanje, ali i u glumačku interpretaciju likova. Bili su maštoviti i spremni na improvizaciju, što je dovelo do brojnih komičnih i neočekivanih trenutaka koji su dodatno zabavili publiku. Važno je istaknuti da su ovom izvedbom učenici uspjeli prevladati strah od javnog nastupa i mogućih jezičnih pogrešaka. Okruženi poticajnom atmosferom, shvatili su da pogrješke nisu neuspjeh, već dio procesa učenja.
Sudjelovanje u ovakvim aktivnostima pomaže učenicima razviti osjećaj sigurnosti u izražavanju na stranom jeziku. Tijekom glume jezik postaje alat za prenošenje emocija, stavova i humora, a ne samo niz gramatičkih pravila. Učenici tako doživljavaju engleski jezik na osobnoj i emocionalnoj razini, što dodatno povećava njihovu motivaciju za učenjem.
Igrokazi također pridonose razvoju međusobne suradnje i timskog duha. Priprema predstave zahtijeva dogovore, slušanje tuđih prijedloga i zajedničko rješavanje problema. Time se razvijaju i socijalne vještine koje su ključne za uspjeh, ne samo u učenju jezika, već i u svakodnevnom životu.
Konačno, igrokazi na engleskom jeziku višestruko pridonose učenju – potiču kreativno razmišljanje, razvijaju komunikacijske vještine, jačaju samopouzdanje i stvaraju pozitivnu atmosferu u učionici. Igrom i glumom učenici otkrivaju ljepotu jezika, uče se snalaziti u novim situacijama i otvaraju put ka boljem i dubljem razumijevanju engleskog jezika.
Ovaj projekt nije samo primjer uspješne međupredmetne suradnje već i sjajan primjer kako obrazovanje može biti povezano sa životom zajednice. Projektom su učenici stekli dragocjena znanja i vještine koje nadilaze okvire učionice te postali aktivni sudionici u očuvanju i promociji kulturne baštine svog grada
Erasmus projekt osmišljen je kako bi učenicima omogućio neposredan doživljaj grada te ih potaknuo na istraživanje, kreativnost i suradnju
Uvijek sam želio da učenici i djelatnici budu zadovoljni i da se ugodno osjećaju u školi. To je nešto najvažnije. Putujući na stručna usavršavanja po svijetu uvijek sam želio nešto od tih stranih iskustava prenijeti i u našu školu pa sam po uzoru na finske škole uredio zbornice da budu kao dnevni boravak, da budu mjesta za druženje, za razgovor o poslu u malo neformalnijem okružju nego što je to klasična školska zbornica ‒ ravnatelj Marin Mihovilović
Nakon iskustava stečenih tijekom Erasmus putovanja i ugošćavanja učenika iz partnerskih škola, svi su sudionici složni u jednom ‒ željeli bi ponovo sudjelovati u Erasmus+ projektima mobilnosti budući da im ona, kako sami učenici tvrde, omogućuju upoznavanje s drugim kulturama, načinima življenja i specifičnostima zemlje u kojoj borave kao i sa školskim sustavom te zemlje i školskim životom učenika
Svrha je mobilnosti bila upoznati se sa specifičnostima danskoga školskog sustava, kurikulumom i nastavom engleskog jezika, organizacijom nastave na otvorenom kao i razrednom nastavom, dramskim tehnikama i metodama školske dramske grupe te najbolje primjere provoditi u svojoj nastavi • U svakoj je učionici ormarić s ključem u koji učenici moraju odložiti mobitele • Učenici svih razreda svakoga jutra započinju nastavu 20-minutnim čitanjem • Svaki prvašić na početku školske godine dobije svoga prijatelja petaša koji mu je podrška tijekom cijele godine...
Znanstvenici iz šest mediteranskih zemalja pokušavaju razumjeti kako se različiti ljudski i klimatski utjecaji preklapaju te što njihov zbroj znači za morska staništa i organizme koji u njima žive
Kao i državni Lidrano, Domijada je završni festival na koji dođe po pet predstavnika u svakoj kategoriji i koje sve valja smatrati pobjednicima, a državni susret promatrati kao nagradu za njihov silan rad i trud, kao reviju na kojoj je važno predstaviti se svojim postignućem, vidjeti što drugi u domovima diljem Hrvatske rade, družiti se, stvoriti nova prijateljstva
Alati poput Quizleta i Jeopardyja koriste se u razredu kao inovativni pristupi za provjeru znanja i samoevaluaciju, a njihova primjena znatno pridonosi dinamici nastave i angažmanu učenika. Primjena digitalnih alata u nastavi iznimno je važna jer omogućava učiteljima da identificiraju napredak grupe, ali i samog učenika te utvrde moguće potrebe za dodatnim razvojem jezičnih vještina
Kada na državni susret dođe po pet predstavnika u svakoj kategoriji onda ih doista sve valja smatrati pobjednicima kojima je najveća nagrada za silan rad i trud dolazak na to jednogodišnje okupljanje učenika smještenih u učeničkim domovima, a domijadu kao reviju ili festival na kojemu je važno družiti se, stvoriti nova prijateljstva, vidjeti što drugi u domovima diljem Hrvatske rade
Godina dana brzo proleti i opet smo na istome mjestu i istim povodom. Od 6. do 8. svibnja održana je u Rovinju 47. državna domijada na kojoj se okupilo više od 400 učenika i stotinjak odgajatelja iz čak 40 učeničkih domova diljem Hrvatske.
U sklopu Erasmus+ projekta učitelji OŠ Jurja Dobrile iz Rovinja tijekom posjeta Osnovnoj školi Charles de Foucauld u Brestu iz Francuske stekli su uvid u načine i metode rada francuskih kolega, među ostalim i u CLIL metodu. Nakon povratka, uspješno su je implementirali u rad
U 20 škola u Tallinnu i dalje će se i sljedeće školske godine djelomično poučavati na ruskom jeziku, a prijelaz na estonski usporava nedostatak nastavnika