Obrazovno-odgojni djelatnici u svakoj prilici trebali bi dati u prvom redu pedagoški odgovor na neželjena ili nasilnička ponašanja učenika. U tom procesu smatramo važnom ulogu stručnih suradnika u školama – pedagoga, socijalnih pedagoga, psihologa i drugih koji na temelju svojih znanja i stručne ekspertize trebaju pružati podršku učenicima, a posredno i učiteljima i nastavnicima.
Svjesni smo da u mnogim školama nedostaje takvih stručnjaka, kao i da u školama u kojima su zaposleni takvi stručnjaci nerijetko izostaje rana procjena rizika i stručne intervencija i prema djeci neprimjerenog ponašanja i prema ostaloj djeci u razredu i prema nastavnicima, stoji u odgovoru koji smo primili iz Ureda dječje pravobraniteljice Tatjane Katkić Stanić.
„Kada je riječ o nasilničkim ponašanjima učenika i drugih oblika neželjenih ponašanja ključno je raditi na osnaživanju kapaciteta zaposlenika u škole za pravovremeni i stručan odgovor. Činjenica je da učitelji i nastavnici nemaju dovoljno znanja i ekspertize da rano prepoznaju rizike i uključuju druge stručnjake kako bi se djetetu pružila stručna pomoć i podrška”, navode iz Ureda.
Kako smatraju, u budućim strukturnim promjenama nužno je pronaći modalitet uključivanja socijalnih radnika i liječnika školske medicine u stručne timove škola koji bi raditi kako na primarnoj prevenciji rizika tako i na sekundarnoj prevenciji, odnosno stručnim procjenama koje rezultiraju tretmanskim radom s djetetom, obitelji, ali i širom školskom zajednicom.
Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima propisuje jasne definicije i ulogu nadležnih tijela, među kojima su i škole, definira smjernice za provođenje različitih preventivnih programa i ranog prepoznavanja rizika, kao i međusobnu razmjenu informacija. Ključna je njegova dosljedna provedba i ujednačen pristup i suradnja različitih dionika. Ured pravobranitelja za djecu u idućem će razdoblju u dijalogu s dionicima raditi na evaluaciji Protokola i prijedlozima kako osnažiti sustave da na nasilje među djecom reagiraju pravodobno i na dobrobit djece, najavljuju iz Ureda, uz dodatak: „Svako dijete je odgovorno za svoje ponašanje, a obveza je odraslih, u ovom slučaju djelatnika škole poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurali sigurnost za vrijeme boravka djece u školama.”
Inače, Ured na godišnjoj razini prima oko 200 prijava o nasilju u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Apeliramo na stručne službe da sve raspoložive resurse stave na raspolaganje odgojno-obrazovnom sustavu i djeci pruže sigurnost
Upitana treba li poboljšati normativni okvir u odnosu na električne romobile pravobraniteljica je podsjetila da se u pojedinim europskim zemljama već pooštravaju pravila u tom području, istaknuvši da će Ured nastaviti pratiti ovo područje i davati preporuke za snažniju zaštitu djece
Tijekom 2025. Ured pravobraniteljice zaprimio je 2805 novih prijava povrede prava djece, što je za gotovo 16 posto prijava više nego u 2024. Najviše prijava odnosilo se na obrazovanje (746), potom na područje obiteljskih odnosa (547) i područje nasilja nad djecom i zanemarivanja djece (537)
Suradnja Ureda pravobraniteljice za djecu i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu će omogućiti snažniji preventivni pristup, bržu razmjenu informacija te učinkovitije odgovore na rizike kojima su djeca izložena, od zanemarivanja i nasilja do izazova u online prostoru
Rezultati ograničavanja korištenja mobitela u školama ovisit će o tome - što smo im zauzvrat dali. Ako smo im samo oduzeli mobitele, bez razgovora o tome zašto je to za njih korisno, ako ih nismo potaknuli na to da se u tih 15, 10 ili 5 minuta druže, da provode vrijeme u razgovoru i igri, onda nismo napravili puno
Uz obitelj, dijete najviše vremena provodi u školi, čime su veći odgovornost, utjecaj, mogućnosti i izazovi u zaštiti, odgoju i obrazovanju djece ‒ od prepoznavanja znakova poteškoća, pružanja stručne pomoći do osiguravanja različitih oblika podrške
Svake godine prvi puni tjedan u listopadu posvećen je djeci, pa se tako i ove godine od 7. do 13. listopada obilježava Dječji tjedan. Ti dani ispunjeni su brojnim edukativnim i zabavnim sadržajima za djecu, porukama o važnosti dječjih prava i obvezi društva da djeci omogući ostvarivanje tih prava u svim područjima života.
Škola je društvo u malome, ona ima važnu ulogu u izgradnji međuljudskih odnosa. Zdravi odnosi među djecom i nastavnicima trebaju se temeljiti na međusobnom poštivanju ljudskog dostojanstva i ljudskih/dječjih prava odnosno na konceptu „ravnopravnog dostojanstva”
Ako imate najmanje 12, a najviše 17 godina, ako želite pomoći da se glas djece snažnije čuje u društvu i da se jasnije sagledaju potrebe djece i mladih, ako želite sa svojim vršnjacima aktivno zastupati dječja prava, prijavite se na natječaj za MMS i FM 16+” ˗ poručuje Helenca Pirnat Dragičević
Kad sljedeći put štrajkaju učitelji, voljela bih da se uz opravdano pitanje „Tko će čuvati djecu?” postavi još jedno: „Što možemo učiniti da ljudi kojima svakodnevno povjeravamo djecu mogu dobro raditi svoj posao?”
Među europskim zemljama obuhvaćenima podacima Eurostata, Švedska je izdvojila najveći udio BDP-a, 6,8 posto. Finska, Island, Belgija i Danska također su izdvojili više od 6 posto, a Rumunjska i Grčka bile su pri dnu ljestvice, s 2,97 odnosno 3,33 posto
U standardnom hrvatskom jeziku nema riječi koja bi označavala zajednicu svih stručnjaka zaposlenih u odgoju i obrazovanju – od odgojitelja u predškolskom odgoju do sveučilišnih profesora. U tom se značenju javlja kolokvijalna riječ prosvjetar