Ingeborg Hanich Šaić pedagoginja je u Graditeljskoj tehničkoj školi u Zagrebu. Ističe kako je najveći problem posljednjih godina upisivanje učenika koji su osnovnu školu pohađali po prilagođenom programu.
– Roditelj ne želi poslušati savjet stručnjaka za profesionalnu orijentaciju već dijete prema svom nahođenju upisuje u školu čiji složeni nastavni plan i program nažalost nije sposobno pratiti. Roditelj, dakako, svome djetetu želi najbolje. No to je pogrešan put jer je dijete u školi neuspješno pa time nesretno i frustrirano. Pritom može biti i agresivno. Jedan problem povlači drugi i evo nas u višestrukim teškoćama. Dijete je često svjesnije i realnije od svog roditelja i točno zna što bi rado učio i čime se u životu bavio, no ambicioznom roditelju to je loš odabir – kaže Ingeborg Hanich Šaić.
Zaziru li učitelji od intervencije među učenicima, zbog bojazni od mogućih sankcija?
– Pamtim samo jedan slučaj iz vremena Domovinskog rata, kad smo bijesnom mladiću ravnatelj i ja oduzimali ručnu bombu iz ruke, usred škole, okruženi desecima učenika. Bilo je to strašno iskustvo. Srećom, dobro je završilo. Osim te drame, imala sam sreću da nikad nismo imali sukob u školi gdje bismo morali intervenirati razdvajanjem. Ali sigurna sam da bismo sve poduzeli da onemogućimo sukob bez obzira na moguće sankcije. Mislim da je najvažnije kontinuirano raditi s učenicima na razvijanju empatije, koje, čini mi se, sve manje ima. Digitalni svijet je bešćutan, ta se hladnoća prenosi na konzumente.
Kako postupate s učenicima koji opetovano ometaju nastavu?
– Slijedimo Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Vodimo sustavne bilješke o svim razgovorima s učenicima i njihovim roditeljima te intervencijama u razrednoj grupi. Prema potrebi o nemilim događajima šaljemo Prijavu vršnjačkog nasilja na adrese Centra za socijalni rad, Policijske uprave, resornog ministarstva i Gradskog ureda za obrazovanje te školskoj liječnici.
Bi li u hrvatskim školama trebalo imati jasnija i učinkovitija pravila za intervenciju?
– Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera često se mijenja ili nadopunjava, no konačni rezultat ne daje nastavnicima stvarnu mogućnost da kvalitetno i temeljito riješe disciplinski problem.
Iako se navodi da bi školska torba trebala težiti između 10 i 15 posto djetetove tjelesne težine, nema dovoljno dokaza za univerzalno pravilo koje bi vrijedilo za svu djecu
Zagreb je osnivač 111 redovnih osnovnih škola te četiri osnovne škole za djecu s posebnim potrebama. Iako u Gradskom uredu navode da u Zagrebu sve škole imaju kuhinje, u njih 11 ne postoje potrebni prostorni kapaciteti za kuhanje toplog obroka, već se učenicima poslužuje mliječni obrok, odnosno užina
Jedan od mogućih koraka prema rasterećenju poslova bio bi zapošljavanje administrativnog referenta u svaku školsku ustanovu odnosno osiguranje osobe koja bi preuzela dio tehničkih i administrativnih poslova
U stvaranju slikovnice sudjelovali su Petra Gečević, Helena Špoljarić, Lota Jerković, Leo Petretić, Luka Čergar, Matej Jugović, Neo Ujlaki i Ian Ujlaki
Nova obrazovna reforma vlade Giorgije Meloni izazvala je oštre reakcije oporbe i podijelila javnost
Tako mi je drago da je Novigrad ostao jezgra druženja gdje djeca bez problema, neopterećena mogu reći ti svom voditelju, voditeljici ili nekome drugome, a i mi se njima obraćamo kao ravnopravnima sebi. Djeca znaju da nam se s povjerenjem mogu obratiti
U digitalnom svijetu, pisanje rukom može djelovati kao nostalgično sjećanje iz prošlosti, a rukopis kao umjetnost koja polako nestaje. Ipak, istraživanja sugeriraju da tradicionalna vještina pisanja rukom ima brojne prednosti za pamćenje i učenje, naročito kod djece.
U Slovačkoj je školovanje kod kuće dopušteno samo do četvrtog razreda, u Sloveniji djeca moraju biti formalno upisana u školu i polagati godišnje ispite, dok u Švicarskoj i Danskoj inspektori na godišnjoj razini provjeravaju napredak učenika
Djeca već u dobi od tri do pet godina mogu razviti negativne stavove prema vršnjacima s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Ta percepcija oblikuje njihovo ponašanje, prijateljstva i odnose, a kod djece s debljinom produbljuje osjećaj neprihvaćenosti
Nastavnici nemaju autonomiju u ocjenjivanju, roditelji često propituju njihov rad, bave se kvalitetom ocjena koje nastavnici daju i svi si daju za pravo komentirati, omalovažavati rad nastavnika te se problematizira stručnost gotovo svakog nastavnika. I tu smo svi nezaštićeni
Rezultati ograničavanja korištenja mobitela u školama ovisit će o tome - što smo im zauzvrat dali. Ako smo im samo oduzeli mobitele, bez razgovora o tome zašto je to za njih korisno, ako ih nismo potaknuli na to da se u tih 15, 10 ili 5 minuta druže, da provode vrijeme u razgovoru i igri, onda nismo napravili puno
Ono što možemo i moramo činiti jest da ih osposobljavamo, od najranijih dana da prepoznaju opasnosti, da se znaju i sami zaštititi i da neizostavno, odmah dođu po pomoć odraslima. Također, da obrazovanje bude usmjereno na to da djeca aktivno i samostalno pronalaze informacije, procjenjuju njihovu točnost, diskutiraju valjanost, promišljaju izvore i razloge objave loših informacija