AI može potaknuti intelektualnu lijenost

Nekoliko studija pokazalo je da učenici koji koriste umjetnu inteligenciju, iako postižu bolje rezultate od svojih vršnjaka, s vremenom gube tu prednost, a ponekad čak i nazaduju, osobito kada im se na ispitima uskrati mogućnost korištenja AI-a, navodi OECD. Nasuprot tome, umjetna inteligencija koja je razvijena ili se koristi posebno u obrazovne svrhe u pravilu kod učenika pokazuje održiv napredak u učenju. Cilj učenja i poučavanja trebao bi prije svega biti razvoj humanih vještina, poput samostalnog razmišljanja i sposobnosti prepoznavanja povezanosti između različitih područja. To bi se trebalo postići najprije bez generativne umjetne inteligencije, zatim uz pomoć obrazovne generativne AI, a tek potom uz korištenje umjetne inteligencije opće namjene. Generativnu umjetnu inteligenciju, prema ocjeni OECD-a, treba koristiti selektivno i svrhovito u pedagoške svrhe, kako bi obogatila proces učenja, a ne kako bi u ključnim dijelovima obrazovanja mladih zamijenila njihov kognitivni napor ili oslabila međuljudske odnose. U istraživanju je 37 posto srednjoškolskih nastavnika izjavilo da na poslu koristi umjetnu inteligenciju. Također, 57 posto njih složilo se da im AI pomaže u izradi ili unaprjeđenju nastavnih programa. Međutim, 72 posto nastavnika u nižim razredima srednje škole smatra da umjetna inteligencija može narušiti akademski integritet, jer učenici kao vlastite predaju radove koje je izradila umjetna inteligencija. (ič) Prema OECD