Niske plaće, starenje nastavničke populacije i konkurencija drugih sektora otežavaju zapošljavanje Nedostatak nastavnika jedan je od ključnih izazova s kojima se suočavaju obrazovni sustavi u većini zemalja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Iako udio nepopunjenih radnih mjesta na prvi pogled nije velik, manjak je često koncentriran u određenim predmetima, regijama i školama, što može otežati organizaciju nastave i utjecati na njezinu kvalitetu. Prema izvješću OECD-a Education at a Glance 2026, u svih 20 obrazovnih sustava za koje postoje podaci udio nepopunjenih nastavničkih mjesta na početku školske godine 2024./2025. bio je manji od 4 posto. U većini zemalja iznosio je manje od 3 posto, a često i manje od 1 posto. Ipak, u Latviji i Luksemburgu približio se 4 posto. Ukupne brojke ne odražavaju u potpunosti razmjere problema. U 11 od 16 obrazovnih sustava za koje su dostupni podaci prijavljen je nedostatak potpuno kvalificiranih nastavnika matematike i prirodoslovlja u višim razredima srednjoškolskog obrazovanja. Manjak je izraženiji i u udaljenim područjima te školama koje rade s učenicima iz socijalno depriviranih sredina. Bez potrebnih kvalifikacija Nedostatak kadrova ne očituje se samo u nepopunjenim radnim mjestima nego i u zapošljavanju osoba koje ne ispunjavaju sve propisane uvjete. U školskoj godini 2024./2025. oko 9,1 posto nastavnika u osnovnim i srednjim školama u zemljama OECD-a nije imalo sve potrebne kvalifikacije. U Čileu, Danskoj, Estoniji i Njemačkoj njihov je udio premašivao 18 posto. Neke zemlje nastoje spriječiti takvu situaciju strožim uvjetima zapošljavanja. Japan i Južna Koreja, primjerice, zahtijevaju da nastavnici prije ulaska u zvanje steknu sve potrebne kvalifikacije. Na raspoloživost nastavnika utječu i dugotrajni izostanci s posla. U Austriji je udio nastavnika odsutnih dulje od dva mjeseca dosegnuo 11 posto, a u Južnoj Koreji devet posto. Takvi izostanci dodatno opterećuju škole koje već imaju teškoća s pronalaženjem zamjena. Problem će u idućim godinama dodatno otežavati dobna struktura nastavničke populacije. Otprilike svaki četvrti nastavnik srednjoškolskog obrazovanja u zemljama OECD-a ima najmanje 55 godina, što znači da će umirovljenja u brojnim sustavima povećati potrebu za zapošljavanjem novih nastavnika. Plaće i društveni ugled Kako bi obrazovanje ostalo privlačno zanimanje, nije dovoljno samo povećati broj dostupnih radnih mjesta. Važni su plaće, radni uvjeti, profesionalna autonomija, odnosi s učenicima, roditeljima i ravnateljima te društveno priznanje nastavničkog rada. Prema OECD-u, nastavnici u prosjeku zarađuju između 87 i 95 posto primanja drugih zaposlenika s visokim obrazovanjem, ovisno o razini obrazovanja na kojoj rade. Početne plaće nastavnika u nižim razredima srednje škole iznose oko 61 posto plaća usporedivih radnika s visokim obrazovanjem. Takva razlika može otežati privlačenje mladih stručnjaka, osobito u područjima u kojima su njihove kvalifikacije tražene i izvan