umjetna inteligencija

Tehnološki divovi ubrzano uvode AI chatbotove u učionice, no još nema dovoljno dokaza da oni poboljšavaju obrazovne rezultate. Dio istraživanja upozorava i na moguće posljedice za kritičko mišljenje i razumijevanje pročitanog

Norveška vlada najavila je uvođenje gotovo potpune zabrane korištenja generativnih alata umjetne inteligencije za učenike osnovnih škola te ograničenu upotrebu u obrazovanju starije djece

Više od pola milijuna učenika i nastavnika bit će obuhvaćeno novim pravilima o korištenju umjetne inteligencije

U sklopu CARNET-ova projekta „BrAIn”, učenici OŠ „Podolice” iz Koprivnice, uz pomoć svojih mentora i nizozemske trenerice, koriste se virtualnom stvarnošću i umjetnom inteligencijom za razvoj komunikacijskih vještina i svladavanje straha od javnoga nastupa

Brzina, dostupnost i uvjerljivost odgovora koje umjetna inteligencija nudi čine je iznimno privlačnim alatom. No postavlja se pitanje jesmo li kao učitelji spremni na promjene koje ona donosi i razumijemo li što se zapravo promijenilo u načinu na koji učenici uče?

Sve je više dokaza da umjetna inteligencija (AI) u nastavi može unaprijediti uspješnost učenika u rješavanju konkretnih zadataka, ali istodobno ne pridonosi nužno njihovu napretku u samom procesu učenja, priopćila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Prebacivanje zadataka koji služe spoznajnom procesu na umjetnu inteligenciju opće namjene nosi sa sobom rizik intelektualne lijenosti tijekom učenja, kao i manjak angažmana, što dugoročno može ugroziti stjecanje znanja i vještina.

Tehnologija se mijenja brže nego što se planovi mogu prilagoditi. Fragmentiran pristup, uz različite razine podrške i opremljenosti među školama, mogao bi dovesti do stvaranja „AI jaza”

Umjetna inteligencija omogućuje personalizirano učenje, no ne može zamijeniti tradicionalni obrazovni sustav, ali može biti u nj integrirana kako bi unaprijedila kvalitetu obrazovanja. Umjetna inteligencija ne zna što je istina, a što laž, jer samo generira tekst na bazi podataka s interneta

Umjetna inteligencija lagano pruža korijenje u obrazovnom procesu. Postoje brojni alati koji olakšavaju učenje. No to otvara i brojna pitanja, primjerice, kako je sigurno i sa što manje negativnih čimbenika uključiti u obrazovni proces i kako osnažiti učitelje koji, koristeći se njome u nastavi, žele stvoriti dinamičnu i zanimljivu radnu atmosferu

Što je uopće umjetna inteligencija, koliko je učinkovitija od čovjeka i, s obzirom na njezine sposobnosti, hoće li nas doista jednog dana u potpunosti zamijeniti?

Europski dan zaštite osobnih podataka još je jednom podsjetio na važnost kontinuiranog dijaloga o umjetnoj inteligenciji i njezinim posljedicama. Cilj je takvog pristupa osigurati sigurnu, etičnu i odgovorno vođenu digitalnu budućnost u kojoj će tehnologija služiti ljudima, a ne obrnuto

U eseju objavljenom 2000. godine, dvije godine nakon osnivanja Googlea, američki edukator E. D. Hirsch pobio je argument da uvijek možemo samo potražiti informaciju: „U kognitivnoj psihologiji postoji konsenzus da je za stjecanje znanja potrebno znanje. Da, internet nam je stavio mnoštvo informacija nadohvat ruke, ali da bismo se mogli koristiti tim informacijama već unaprijed moramo imati skladište znanja”

Nekoliko švicarskih škola u kantonu Zürich uspješno je koristilo umjetnu inteligenciju za provjeru i ocjenjivanje učeničkih domaćih zadaća. Dok se obrazovni sustav nastavlja boriti s utjecajem umjetne inteligencije i chatbotova u učionici, pristaše kažu da nova tehnologija može pomoći u smanjenju pritiska na učitelje.