Što nam donosi umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija postala je neizostavan segment suvremenog društva pri čemu se njezina primjena percipira dvoznačno – s jedne strane kao katalizator tehnološkog i društvenog napretka, a s druge kao izvor kompleksnih izazova vezanih za etiku, sigurnost i regulatorne okvire. O tome kako AI mijenja društvo, poslovanje i obrazovni sustav raspravljalo se na konferenciji Što nam donosi umjetna inteligencija? održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 28. siječnja u povodu Europskog dana zaštite osobnih podataka.

Pod pokroviteljstvom Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), stručnjaci iz područja prava, tehnologije i obrazovanja okupili su se kako bi zajedno razmotrili načine na koje možemo osigurati odgovorno korištenje umjetne inteligencije. Ključno pitanje bilo je kako postići ravnotežu između tehnološkog razvoja i zaštite temeljnih ljudskih prava.

Otvarajući konferenciju Zdravko Vukić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka, istaknuo je važnost pravnih i etičkih okvira u osiguravanju sigurnog digitalnog okružja. Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, naglasila je kako Europska unija aktivno radi na donošenju pravila koja će omogućiti razvoj umjetne inteligencije uz očuvanje privatnosti građana. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan upozorio na odgovornost organizacija koje koriste napredne tehnologije u poslovanju i javnim uslugama.

Posebnu pozornost sudionika privuklo je predstavljanje virtualne asistentice Olivije, naprednog AI sustava osmišljenog za pomoć organizacijama u usklađivanju s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Demonstracija ovog alata pokazala je kako umjetna inteligencija može pojednostaviti administrativne procese i olakšati poslovanje u skladu s pravnim propisima.

U središtu konferencije bila je panel-diskusija Što nam donosi umjetna inteligencija?, u kojoj su stručnjaci iz različitih područja analizirali kako AI oblikuje poslovne procese, obrazovni sustav i svakodnevni život. Među panelistima bili su dr. sc. Robert Kopal, viši znanstveni suradnik i predsjednik Uprave Effectus veleučilišta, dr. sc. Karlo Knežević, voditelj AI tima u Sofascoreu, Stefan Martinić, pravni stručnjak i odvjetnik (Harvard Law School), Marko Đuričić, službenik za zaštitu podataka u Visage Technologiesu, te Tomislav Vazdar, stručnjak za digitalne tehnologije i umjetnu inteligenciju.

Posebna pažnja posvećena je utjecaju umjetne inteligencije na učenje i poučavanje. Sve je više učenika i studenata koji se oslanjaju na AI alate poput ChatGPT-a, što otvara pitanje kritičkog mišljenja i akademske etike. Stručnjaci su naglasili da umjetna inteligencija može biti vrijedan alat za istraživanje i učenje, no njezina primjena mora biti jasno usmjerena i nadzirana kako bi poticala analitičko razmišljanje, a ne pasivno preuzimanje informacija.

Dr. sc. Robert Kopal istaknuo je kako škole i obrazovni sustavi moraju pronaći način da integriraju umjetnu inteligenciju na način koji potiče učenike na promišljanje, a ne na prečace u učenju. Naglasio je da su obrazovni djelatnici ključni u usmjeravanju učenika prema etičnoj i odgovornoj upotrebi AI-ja. Umjesto zabrana, nužna je edukacija nastavnika kako bi mogli prepoznati potencijale, ali i izazove koje AI donosi u učionice. Dodao je kako je iznimno važno uvesti jasne smjernice za korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju te pružiti podršku nastavnicima u prilagodbi suvremenim digitalnim alatima. Naglasio je da AI može znatno olakšati rad u obrazovnom sustavu, ali se mora koristiti kao potpora učenju, a ne kao zamjena za kritičko mišljenje i kreativnost.

Stručnjaci su također upozorili na odgovornost tehnoloških kompanija u zaštiti privatnosti korisnika. Kako sve više digitalnih sustava prikuplja i obrađuje velike količine podataka, raste potreba za strožim zakonodavnim okvirima koji će osigurati transparentnost i sigurnost u razvoju umjetne inteligencije. U obrazovanju se otvara i pitanje zaštite podataka učenika. Kako škole sve više uvode digitalne alate i platforme, potrebno je jasno definirati pravila kako bi se osigurala njihova privatnost. Obrazovne institucije trebale bi razviti smjernice za korištenje AI alata u nastavi, vodeći brigu o etičkim i sigurnosnim aspektima.

Umjetna inteligencija unatoč svom potencijalu zahtijeva promišljenu i odgovornu primjenu. Naglašena je nužnost etičkog i transparentnog pristupa, posebno u obrazovanju gdje AI treba biti podrška u procesu učenja – alat koji potiče analitičko i kreativno razmišljanje, a ne njegova zamjena.

Europski dan zaštite osobnih podataka još je jednom podsjetio na važnost kontinuiranog dijaloga o umjetnoj inteligenciji i njezinim posljedicama. Cilj je takvog pristupa osigurati sigurnu, etičnu i odgovorno vođenu digitalnu budućnost u kojoj će tehnologija služiti ljudima, a ne obrnuto.