Tehnološki divovi ubrzano uvode AI chatbotove u učionice, no još nema dovoljno dokaza da oni poboljšavaju obrazovne rezultate. Dio istraživanja upozorava i na moguće posljedice za kritičko mišljenje i razumijevanje pročitanog
Uvođenje nedovoljno provjerenih chatbotova u škole zapravo predstavlja masovni eksperiment, a na kocki je budućnost obrazovanja. Hoće li umjetna inteligencija postati učinkovit alat za učenje ili pomoćno sredstvo bez kojeg učenici više neće moći?
Dok se djeca diljem svijeta polako vraćaju u školske klupe, Google, Microsoft, OpenAI i Anthropic utrkuju se u širenju svojih AI chatbotova u školama i na sveučilištima. Samo je ove godine OpenAI, tvorac ChatGPT-ja, sklopio sporazume o obrazovanju i umjetnoj inteligenciji s Grčkom, Jordanom, Kazahstanom, Slovačkom te Trinidadom i Tobagom. Microsoft je pak objavio da je u Tajlandu pomogao u usavršavanju više od 160.000 obrazovnih djelatnika u području umjetne inteligencije.
Anthropic navodi da edukatori u više od 60 zemalja uče koristiti njegov chatbot Claude. Google je pak u pojedinim školama uključio svoj chatbot Gemini u Google Classroom, aplikaciju koju koristi na desetke milijuna učenika i nastavnika.
Mnogi tehnološki čelnici i milijarderi tvrde da su chatbotovi na pragu revolucije u obrazovanju. Poruka tehnološke industrije jest da će proizvodi temeljeni na umjetnoj inteligenciji učiniti nastavnike učinkovitijima, zainteresirati djecu za učenje, automatski prilagođavati nastavu njihovim potrebama te učenike opremiti ključnim vještinama za buduće karijere. U nekim školama učenici već koriste umjetnu inteligenciju kako bi im pomogla objasniti matematičke i prirodoslovne koncepte, izraditi internetske igre i analizirati skupove podataka.
No zasad postoji malo potkrijepljenih, recenziranih istraživanja koja bi upućivala na to da AI chatbotovi znatno poboljšavaju obrazovne rezultate učenika. Štoviše, nekoliko novijih istraživanja pokazuje da ta tehnologija može otežati razvoj kritičkog mišljenja i razumijevanje pročitanog.
Stoga uvođenje nedovoljno provjerenih chatbotova u škole zapravo predstavlja masovni eksperiment, a na kocki je budućnost obrazovanja. Hoće li umjetna inteligencija postati učinkovit alat za učenje ili pomoćno sredstvo bez kojeg učenici više neće moći?
Nastojanje tehnološke industrije da uvede umjetnu inteligenciju u škole suprotstavlja moć Silicijske doline nekim lokalnim političarima i zabrinutim udrugama roditelja – a mnogi nastavnici i učenici našli su se između njih.
Usred te neizvjesnosti neke zemlje privremeno ograničavaju ili zabranjuju korištenje chatbota u nastavi. Norveška je, primjerice, ograničila pristup učenika umjetnoj inteligenciji u osnovnoj školi. New York City, najveći školski okrug u SAD-u, upravo je najavio jednogodišnju zabranu korištenja umjetne inteligencije za učenike osnovnih i nižih razreda srednjih škola.
Drugi obrazovni sustavi istražuju moguće koristi i nedostatke umjetne inteligencije za učenike i nastavnike.
Island je prošle jeseni pokrenuo pilot-program u kojem su nastavnici koristili chatbotove poput Anthropicova Claudea kako bi osmislili ideje za nove nastavne sate, izradili obrazovne igre i pomogli u objašnjavanju složenih koncepata učenicima.
U Sijera Leoneu Google je nedavno proveo osmotjedno istraživanje u lokalnim školama kako bi ispitao može li njegov sustav umjetne inteligencije za „vođeno učenje” pomoći učenicima u matematici. Tvrtka je izvijestila da je kratko istraživanje pokazalo skromna poboljšanja. Google je također istaknuo da su od korištenja umjetne inteligencije više koristi imali učenici koji su već imali dobre matematičke vještine nego oni koji su imali poteškoća.
Estonija, jedna od prvih zemalja koja je učenicima u školama osigurala računala, pokrenula je sveobuhvatniji program. Prošle su godine istraživači i obrazovni stručnjaci ondje surađivali s OpenAI-em na razvoju prilagođenog chatbota na estonskom jeziku. On je osmišljen tako da učenicima postavlja pitanja i potiče ih na samostalno razmišljanje, umjesto da za njih obavlja zadatke.
– Ideja je postaviti zaštitne mehanizme kako bismo bili sigurni da učenici u doba umjetne inteligencije ne gube svoje kognitivne sposobnosti – rekla je Kristina Kallas, estonska ministrica obrazovanja i istraživanja.
Zemlje i školski okruzi koji uvode umjetnu inteligenciju u nastavu ističu da mnogi učenici već samostalno koriste komercijalne chatbotove poput Geminija i ChatGPT-ja kako bi im pomogli u školskim zadacima. Smatraju da škole imaju važnu ulogu u osposobljavanju učenika i pružanju smjernica o tome kako se umjetna inteligencija može koristiti na produktivan način. U suprotnom, tvrde, pravila će postaviti Silicijska dolina.
Sukob oko umjetne inteligencije u obrazovanju u konačnici je sukob vrijednosti. Tehnološki divovi, koji imaju financijsku obvezu prema svojim dioničarima, žele osposobiti školarce za korištenje svojih proizvoda. Ti poslovni interesi pomogli su pokrenuti industrijski potaknutu inicijativu za uvođenje umjetne inteligencije u obrazovanje, koja je uglavnom usmjerena na podučavanje učenika korištenju chatbota i provjeravanju njihovih odgovora.
Javne su škole, nasuprot tome, državne institucije čija je zadaća djelovati u najboljem interesu djece. Kako bi to ostvarile, globalne organizacije poput UNESCO-a, agencije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, pozivaju škole da u obrazovanju o umjetnoj inteligenciji primijene pristup usmjeren na čovjeka – pristup koji je manje usredotočen na to kako koristiti chatbotove, a više na to da djeca razumiju odakle AI proizvodi dolaze, kako funkcioniraju i na koji način mijenjaju čovječanstvo.
– Nije riječ o tome kako koristiti AI chatbot – rekao mi je Mark West, stručnjak za obrazovanje u UNESCO-u. – Riječ je o pitanjima što su AI chatbotovi i što nam oni rade.
Dok Silicijska dolina potiče škole na prihvaćanje umjetne inteligencije, možda je jednako važno – ili čak važnije – učenike učiti kako umjetna inteligencija oblikuje nas.
Prema New York Times
https://www.nytimes.com/2026/09/09/world/10int-theworld-web-ai-education.html
Norveška vlada najavila je uvođenje gotovo potpune zabrane korištenja generativnih alata umjetne inteligencije za učenike osnovnih škola te ograničenu upotrebu u obrazovanju starije djece
Tehnologija se mijenja brže nego što se planovi mogu prilagoditi. Fragmentiran pristup, uz različite razine podrške i opremljenosti među školama, mogao bi dovesti do stvaranja „AI jaza”
Umjetna inteligencija lagano pruža korijenje u obrazovnom procesu. Postoje brojni alati koji olakšavaju učenje. No to otvara i brojna pitanja, primjerice, kako je sigurno i sa što manje negativnih čimbenika uključiti u obrazovni proces i kako osnažiti učitelje koji, koristeći se njome u nastavi, žele stvoriti dinamičnu i zanimljivu radnu atmosferu
Središnji dio odvijao se nakon dolaska konvoja u Kukljicu, gdje su okupljenima prikazani rad humanoidnih robota Jože i Tonke, robotskog psa te različitih dronova i letjelica
Više od pola milijuna učenika i nastavnika bit će obuhvaćeno novim pravilima o korištenju umjetne inteligencije
Škole i nastavnici mogu se od ove školske godine uključiti u provedbu kurikula sve do završetka projekta BrAIn 2029. godine
Riječ je o skupu u organizaciji Sveučilišta u Zadru na kojemu se očekuje više od 100 sudionika iz dvadesetak zemalja
Primjetan je svojevrsni paradoks: mladi s dobrim tehničkim temeljima ne mogu naći posao, a tvrtke ne mogu naći ljude koji zapravo trebaju
U sklopu CARNET-ova projekta „BrAIn”, učenici OŠ „Podolice” iz Koprivnice, uz pomoć svojih mentora i nizozemske trenerice, koriste se virtualnom stvarnošću i umjetnom inteligencijom za razvoj komunikacijskih vještina i svladavanje straha od javnoga nastupa
Brzina, dostupnost i uvjerljivost odgovora koje umjetna inteligencija nudi čine je iznimno privlačnim alatom. No postavlja se pitanje jesmo li kao učitelji spremni na promjene koje ona donosi i razumijemo li što se zapravo promijenilo u načinu na koji učenici uče?
U organizaciji Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, ogranka Krapinsko-zagorske županije – „Zajedno vrtići i škole”, održan je međunarodno stručno-znanstveni skup koji je okupio više od 240 odgajateljica, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja vrtića i škola
Posebna vrijednost skupa je u tome što četvrtu godinu povezuje vrlo važne dijelove obrazovne vertikale ˗ rani i predškolski odgoj i obrazovanje i osnovnoškolsko obrazovanje te potiče komunikaciju i suradnju djelatnika u oba sustava koji su gotovo nedjeljivi