Koliko pića je opasno

Alkohol i jetra. Alkoholno oboljenje jetre, posebno ciroza, jedno je od važnih zdravstvenih problema. Alkohol ima izravan toksični učinak na jetru. Jedan od utjecaja alkohola je taj što on pomalo zaustavlja jetru u sagorijevanju svog normalnog goriva – masti, kako bi mogla, umjesto toga, sagorijevati alkohol. Rezultat je da se u jetri nagomilava mast. Međutim, ljudi ne umiru od masne jetre, nego od alkoholnog hepatitisa ili ciroze. Postoje prirodni lijekovi koji se primjenjuju za ublažavanje poremećaja funkcije jetre, među ostalim i u zaštiti jetre kod čestog konzumiranja alkohola. Statistički podaci pokazuju izravnu vezu između jetrenog oboljenja i ukupne količine konzumiranog alkohola. Oštećenje jetre mogu se utvrditi već kod konzumiranja dva do dva i pol decilitra viskija dnevno. Alkohol i srčana oboljenja. Ispitivanja su pokazala da osobe koje piju veće količine alkoholnih pića imaju povećane količine masnoće u krvi (trigliceride) te da dožive još dramatičnije povećanje razine tih masnoća kad piju. A povišeni trigliceridi znatni su rizični faktor za koronarnu bolest srca. Međutim, i kod osoba koje inače ne piju, a već imaju povišene masnoće (lipide) u krvi, kad su tijekom nekog perioda konzumirali alkoholna pića, došlo je do daljnjeg povećanja količine triglicerida. Osim toga, postoji i izravan toksičan utjecaj alkohola na sam srčani mišić, uzrokujući progresivno slabljenje tog mišića. Isto se odnosi i na ostale tjelesne mišiće. Alkohol i mozak. Prema provedenim istraživanjima, čak i kod odlične prehrane, alkohol može proizvesti znatne, dugotrajne štete na mentalnim procesima, ali i druge štete u središnjem živčanom sustavu (oslabljenu sposobnost učenja, pamćenja nedavnih događaja, itd.). Kad čovjek pije na prazan želudac, alkohol ulazi u krvnu cirkulaciju vrlo brzo i napada mozak u jakim koncentracijama. Onaj tko ipak želi piti i uza sve što je rečeno, trebao bi uzeti u obzir određenu taktiku pijenja. Kad je u pitanju, recimo, viski, onda bi dnevno konzumiranje trebalo biti znatno manje od 2,5 decilitara, za muškarca prosječne težine. Ta količina otprilike odgovara boci vina od 7 decilitara. Dobro je imati na umu ‒ što je tjelesna težina manja, to je veći rizik od iste količine alkohola. Ako su povećane masnoće u krvi (trigliceridi), dobro je posavjetovati se s liječnikom prije negoli se uopće počne piti. Ako pijete više od nekoliko pića dnevno, osigurajte nekoliko „suhih” između onih „mokrih” dana, kako biste dali jetri priliku da se barem malo oporavi. Također, treba izbjegavati pića s visokim postotkom alkohola. Ona štetno djeluju na sluznicu crijeva i brže napadaju mozak putem krvne cirkulacije. Budući da hrana usporava resorpciju alkohol u krv, nije dobro piti na prazan želudac. Općenito, bolje je konzumirati određenu dozu alkohola (vino, pivo) s obrocima.