Kako ostati u kondiciji nakon tridesete

Kad ste bili u dvadesetim godinama izgledalo je da možete jesti sve što volite i da možete sjediti ili izležavati se koliko vam srce želi, i sve to bez nekih loših posljedica. Međutim, jednom kad zađete u tridesete, pravilo „aktiviraj ili gubiš” postaje urgentno. Nastavite li s onim veselim i bezbrižnim životom, izlažete se visokom riziku od raznih oboljenja. Srećom, postoji način da ostanete u formi: hodajte! Premda je hodanje korisno u bilo kojoj dobi, ono je posebno zdravo za žene u njihovim tridesetima pa i u svakoj sljedećoj dekadi. Kako pomaže hodanje? Tridesete. Žene u toj dobi postaju manje aktivne i to je odlično vrijeme za početak nekog programa hodanja. Žustro hodanje izgara višak kalorija. Preporučljivo je hodati jedan sat, tri do četiri puta tjedno. Vježbe mišićne snage mogu se obavljati dva puta tjedno, od 30 do 40 minuta. Četrdesete. Većina se žena suočava sa stalnim stresom te je vrijeme da razmisle o sprječavanju bolesti i gubitku mišićne mase. Hodanje potiče mozak da proizvodi hormone endorfine, koji podižu opće raspoloženje i mogu pomoći u sprječavanju pojave depresije, tjeskobe ili zabrinutosti. Ispitivanja su pokazala da su žene koje umjereno tjelesno vježbaju, kao što je primjerice hodanje, izložene manjem riziku umiranja od raka. Fizički aktivne osobe imaju upola manju vjerojatnost da će razviti srčane probleme i oboljenja, a tjelovježba može smanjiti rizik od moždanog udara. Pedesete. U tom se razdoblju žene suočavaju s menopauzom i s potpuno novim spektrom zdravstvenih pitanja. Proces starenja počinje se ubrzavati, međutim žene koje redovno hodaju u svrhu tjelovježbe manje su pogođene tim procesom nego one koje prakticiraju sjedilački stil života. Menopauza. Hodanje pomaže ženama u menopauzi na nekoliko načina. Povećava „dobar kolesterol”, a smanjuje „loš kolesterol” u krvi. Također snižava i povišen krvni tlak. Sve to smanjuje rizik od srčanih oboljenja kojem su izložene žene te dobi, zbog gubitka hormona estrogena. Betaendorfini, koje mozak otpušta za vrijeme tjelovježbe, mogu olakšati neugodne promjene neraspoloženja koje se događaju za vrijeme menopauze. Gubitak estrogena može dovesti do nesanice, međutim tjelesno vježbanje može poboljšati i kvalitetu i dužinu sna. Osteartritis. To je bolno oboljenje koje pogađa ruke, stopala, koljena i kukove i u kojem degenerira zglobna hrskavica. Američki Institut za proučavanje starenja ističe da pacijenti s umjerenim oboljenjem koljena, a koji umjereno tjelesno vježbaju, imaju manje bolova nego oni bolesnici koji provode fizički neaktivni život. Razumljivo, prije nego što počnete bilo koji program tjelovježbe, morate se posavjetovati sa svojim liječnikom. Osteoporoza. Velik broj ljudi, većina od njih žene, imaju osteoporozu, gubitak koštane mase, koja dovodi do fraktura. Prije menopauze kosti su zaštićene hormonom estrogenom, međutim nakon menopauze minerali se gube, pa kosti postaju porozne i lomljive. Ispitivanja pokazuju da se hodanjem može povećati koštana gustoća. Osim