• TEMA BROJA Kakvo obrazovanje trebamo?

Politika treba saslušati struku, a ne diktirati promjenu

Danas politika nema vjerodostojnost, nema ni snagu i stručnost da unosi promjene u škole. Struka bi trebala biti uz politiku, no ako joj se povinuje onda reformski pokušaji nemaju šansu. Demokratizacija reformskog procesa uključuje zbornice, stručne službe, znanstvena i fakultetska vijeća jer bez njihova aktivnog angažmana u 21. stoljeću nije moguće osmisliti reformu. S druge strane, očekivanja roditelja su vrlo velika, neka od njih su nerealna, neka su izvediva, a neka bolje da ih škola i ne pokušava ispuniti ‒ istaknuto je, među ostalim, na tribini koju je organizirao Hrvatski školski muzej

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 19. i 20. veljače 2025. godine organizirala je Dane otvorenih vrata NSK kada su svi građani mogli obići Knjižnicu i upoznati se s njezinim radom te najvrjednijim blagom hrvatske i svjetske kulture i baštine koje čuva u fondu, a 21. veljače svečano je obilježen Dan NSK-a 418. obljetnica njezina postojanja

Politika i gospodarstvo sada je na četvrtom mjestu popularnosti među izbornim predmetima, i to s 3421 prijavom, što je u odnosu na prošlu godinu 686 prijava manje

Dva mjeseca nakon tragedije u Zagrebu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih još nije donijelo pravilnik na temelju kojega škole mogu primiti novi profil radnika (u javnoj raspravi bio je u siječnju), a unatoč tomu što su MUP, civilna zaštita i Institut za društvena istraživanja predali svoj nacrt programa edukacije budućih djelatnika za sigurnost još 23. siječnja, ni taj dokument još nije usvojen. Paralelno, nakon dva incidenta sa školskim zaštitarima u razmaku od dva tjedna, ministar znanosti Radovan Fuchs i gradonačelnik Tomislav Tomašević izjavili su da su „svjesni da zaštitari nisu najbolje rješenje”

Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove. Diljem Hrvatske maskirane skupine naših predaka stoljećima su bukom, zvonjavom, plesom tjerale zimu i prizivale proljeće. I u vrtićima je tih dana veselo

Zauvijek nas je napustio veliki hrvatski pjesnik Petar Gudelj čija su pjesnička djela objavljivana u Hrvatskoj u prestižnoj Školskoj knjizi koju je pjesnik nazivao rodna kuća mojih knjiga i od milja joj nadijevao ime Žužulište

Povijest Školskih novina govori o tome da informacijske potrebe školstva ne ovise o društvenom sustavu te kako se identitetskim glasilom mogu prevladati negativni učinci pretjerane disperzije profesionalnih informacija u današnjem digitaliziranom svijetu

Onog trenutka kada je školski list nadrastao oblik zbirke literarnih radova učenika, eventualno ukrašenih likovnim, započinje evolucija školskog lista u oblik kakvog je većina njih danas, neovisno o tome jesu li tiskani ili dostupni online. Školski list sjajan je medij za predstavljanje aktivnosti – škole, razreda, zajednice – iz pozicije učenika. Likovni, literarni i novinarski prilozi učenika zrcale osim svakodnevnog života i događanja unutar škole ili koje škola organizira, i stavove učenika, njihove interese kao i teme i aktivnosti koje ih zanimaju izvan školskog života.

Bila je simbol strasti prema obrazovanju, neumorne borbe za slobodu mišljenja i stvaranje prostora u kojem su se mladi ljudi mogli razvijati u slobodne, kritički osmišljene i odgovorne osobe. Kao utemeljiteljica privatnog školstva u Republici Hrvatskoj, dala je neprocjenjiv doprinos obrazovnom okružju, stvarajući školu koja je postala sinonim za kvalitetno obrazovanje, ali i za slobodu i autonomiju u učenju

Hrvatska je sportska nacija, a strast i pozitivno djelovanje treba njegovati na svim razinama, a istodobno unaprjeđivati kadrove, infrastrukturu, sustave vođenja i natjecanja i osigurati svaki oblik podrške sportašima, ali i trenerima jer samo onaj koji se osjeća dobro uistinu može dobro raditi to što radi. Za nasilje u sportu nema opravdanja i sportski rezultat nikad ne smije biti ispred sportaša

Glazbeno-scenski recital „Nestali” krik je i vapaj učenika upućen svima koji mogu pomoći da se nestale osobe pronađu i vrate njihovim obiteljima. Jer svaki čovjek zaslužuje da ga se dostojno pokopa, a svaka obitelj zaslužuje imati mjesto gdje se može isplakati, pomoliti i zapaliti svijeću

Ovaj projekt ne samo da obogaćuje nastavni proces, već je i poticaj mladima na promišljanje o medijima kojima su svakodnevno izloženi te joj je cilj podizanje svijesti o dezinformacijama, manipulaciji u medijima i utjecaju digitalnih tehnologija na naš svakodnevni život

Danas politika nema vjerodostojnost, nema ni snagu i stručnost da unosi promjene u škole. Struka bi trebala biti uz politiku, no ako joj se povinuje onda reformski pokušaji nemaju šansu. Demokratizacija reformskog procesa uključuje zbornice, stručne službe, znanstvena i fakultetska vijeća jer bez njihova aktivnog angažmana u 21. stoljeću nije moguće osmisliti reformu. S druge strane, očekivanja roditelja su vrlo velika, neka od njih su nerealna, neka su izvediva, a neka bolje da ih škola i ne pokušava ispuniti ‒ istaknuto je, među ostalim, na tribini koju je organizirao Hrvatski školski muzej

Europska komisija objavila je imena 27 pobjednika 18. natjecanja u prevođenju za učenike srednjih škola (Juvenes Translatores). Najbolja mlada prevoditeljica u Hrvatskoj ove je godine Uma Kirić iz Graditeljske škole Čakovec

S obzirom na to da se svaki šesti mladi Europljanin suočava s izazovima u području mentalnog zdravlja, a gospodarski teret godišnje premašuje 600 milijardi eura, ističe se ključna važnost rane intervencije prevencijom i promicanjem u odnosu na liječenje. Naime, za svaki euro uložen u programe mentalne dobrobiti, uštedi se do 24 eura smanjenjem zdravstvenih i socijalnih troškova

U svakoj generaciji imamo talentiranih učenika i njima posvećujemo veliku pažnju, ali primarna nam je namjera dati svim učenicima što kvalitetnije umjetničko obrazovanje. I zato je moja vizija škole da bude otvorena za svu djecu, a ne samo za supertalente koji će jednoga dana postati vrhunski glazbenici. Nije najvažnije samo naučiti svirati, jer i nama je cilj odgojiti mentalno i fizički zdrave osobe pa puno polažemo i na odgoj učenika pripremajući ih tako za život – ravnateljica Dunja Uroić

Projekt dviju osnovnih škola imao je za cilj osvijestiti učenike o opasnostima koje vrebaju na internetu te ih naučiti kako se zaštititi. Putem interaktivnih lekcija i kvizova, učenici su imali priliku naučiti o važnosti jakih lozinki, prepoznavanju phishing napada i korištenju dvofaktorske autentifikacije

U hrvatskom školstvu bez HUROŠ-a i UHSR-a više se ništa ne radi, a taj smo put trasirali u proteklih trideset godina i postigli da nas svi uvažavaju i uključuju u sve rasprave, projekte, u stvaranje dokumenta kojima se regulira naša djelatnost. U svim su tim aktivnostima i naša nastojanja za što kvalitetniju svaku odluku, svaku rečenicu, odredbu u pravilniku. I na takvom odnosu prema radu nastojat ćemo ustrajati i u godinama koje su pred nama

Zlatko Prica živio je za svoju umjetnost, a slikanje mu je uvijek bilo veselje i radost pa se uz ovu slikovnicu može naučiti nešto o jedinstvenom životnom putu velikog umjetnika

Druženje s knjigom omogućuje djetetu bogaćenje rječnika, dobivanje informacija iz različitih životnih područja te stjecanje znanja. Stoga smo se od najranije dobi uz svakodnevna druženja s književnim djelima uključivali u projekte Knjižnice Sesvete „Mala čitafora”, tijekom kojih su djeca imala priliku upoznati slikovnice različitih tema, naravno, prilagođenih trenutačnoj dobi djece 

Svaka je učiteljska priča posebna na svoj način, ali i svima je njima nešto zajedničko – entuzijazam i ljubav prema učiteljskom pozivu i poslu koji vole. Takvima nikada nije bilo teško prihvatiti se ni najsloženijih poslova ni u najtežim životnim i radnim uvjetima, vodila ih je i snažila upravo ta, za mnoge, nerazumna ljubav prema učiteljstvu koje je uvijek bilo više od običnoga odrađivanja „ugovora o radu”. Jednu takvu zadivljujuću priču donosimo i u ovome dvobroju Školskih novina 

Pretplatnik sam Školskih novina od 1958., a suradnik gotovo pedeset godina pa zaključujem: Školske novine postale su i ostale potreban „servis” svima koji se bave problematikom odgoja i obrazovanja

Povijest tehnološkog razvoja, filozofske rasprave i izazovi digitalne ere otkrivaju kako inovacije kontinuirano preoblikuju naš pogled na svijet. Osim toga, naglašavaju važnost osnaživanja mladih generacija da se tehnologijom koriste odgovorno, ali i da razvijaju etički okvir za razumijevanje njezinih posljedica