Kada zvati liječnika?

Kada treba zvati liječnika u kućni posjet? Postoje dvije krajnosti ‒ s jedne su strane oni koji za sitnice zovu hitnu pomoć ili odlaze u ambulantu, a s druge oni koji traže liječničku pomoć kad za neke bolesti to može biti i prekasno. Kad je riječ o starijim i nemoćnim osobama, bilo da se kod njih radi o nekim akutnim stanjima praćenih temperaturom ili samo o kontroli, osobito kod onih koji boluju od visokog krvnog tlaka, tada liječnik treba do dva puta mjesečno, recimo, kontrolirati tlak. Pacijenti koji boluju od čira na želucu ili dvanaesniku, kada tijekom jednog odnosno najduže dva dana primijete da im je stolica crna ili da imaju jaka i učestala povraćanja hrane pomiješane s krvlju, kao i onda kada postoje stalni jaki bolovi koji nikako ne prolaze uz terapiju koju redovito uzimaju, trebaju zatražiti liječničku pomoć. Ako takav pacijent živi u mjestu gdje postoji bolnica, savjetuje se da pomoć potraži u bolnici bez prethodnog poziva liječnika u kućni posjet. Kronični bolesnici respiratornog sustava, bilo da su bronhitičari ili astmatičari, pojavom temperature trebaju se obratiti liječniku. Svi već prije dijagnosticirani srčani bolesnici, bilo da se radi o srčanim urođenim ili stečenim greškama, preboljeli infarkt, stenokardije prilikom pogoršanja stanja, najbolje da se obrate liječniku i to onome koji ih prati od početka bolesti. Iz svega se toga može zaključiti da prilikom svakog pogoršanja stanja koje traje dan do dva i ne prestaje uz uzimanu terapiju, zahtijeva odlazak u ambulantu gdje postoji mogućnost pregleda i određivanja točnije i bolje terapije. Svaka iznenadna bol u predjelu srca sa širenjem boli u lijevu ruku, padom tlaka i ubrzanjem pulsa ‒ simptomi su svježeg infarkta. Sva dugotrajna i ozbiljnija krvarenja bilo iz nosa bilo iz genitourinarnog trakta također zahtijevaju liječničku pomoć, i to isključivo bolničko liječenje, kao i stanja dugotrajne začepljenosti ili nemogućnosti mokrenja. Kada ne treba zvati liječnika? U slučajevima kada se radi o gripi ili prehladama, ni povišenje temperature do 38°C ne će dovesti do pogoršanja stanja organizma u tolikoj mjeri da pacijent ne bi mogao otići do ambulante da se postavi dijagnoza i ordinira terapija. Isto tako, ako je pacijent bio u ambulanti i dobio određenu terapiju koju mora potrošiti za četiri-pet dana te ako temperatura nije pala na normalnu istog dana ‒ ne treba zvati drugog liječnika. Naime, ne treba zaboraviti da bolest ima svoj tijek i ne može proći za jedan dan. Reumatska oboljenja također ne zahtijevaju hitan dolazak liječnika u kuću, jer postoji dovoljno starih i prokušanih lijekova kao što su Andol ili Aspirin koji mogu ublažiti „trganje” u zglobovima i istodobno omogućiti odlazak u ambulantu ili na fizikalnu terapiju. Jedino kada je došlo do iznimno jake i iznenadne boli u križima ili nozi koja onemogućava bilo kakvo kretanje, zove se liječnik u kuću. Neodgovorno je samostalno ordinirati terapiju, osobito antibiotike koje pacijent uzima nekoliko dana na svoju ruku pa se