Ponavljanje je majka učenja

Da nemamo sposobnost pamćenja, ne bismo bili u stanju ni učiti. Pamćenje ili memoriju obično dijelimo na kratkoročnu i dugoročnu. Kratkoročna memorija naziva se i radna. Iznimno je važna jer nam omogućava da budemo funkcionalni. Bez nje osoba ne bi mogla razumjeti ni govor, do kraja rečenice već bi zaboravila njezin početak. Smatra se da se informacije u dugoročnoj memoriji zadržavaju do kraja života. Prebacivanje informacija iz kratkoročne u dugoročnu memoriju, i obratno, suština je svakog učenja. Kako bismo to uspješno radili, nužno je ponavljati gradivo. Međutim, treba naglasiti da je ovdje riječ o ponavljanju i tu u vremenskim razmacima. Ako danas nešto ponovimo nekoliko puta, pa opet sutra i prekosutra, puno su veći izgledi da ćemo to zapamtiti dugoročno. Ponavljanje nikako ne smije biti puko višekratno čitanje teksta, već treba uključivati utvrđivanje i promišljanje. Prvo ponavljanje zato je najbolje napraviti 15-20 minuta nakon učenja. Ono bi, prema pravilno napravljenim bilješkama, trebalo trajati otprilike desetak minuta. Tako će se zaštititi zapamćeno od zaborava na otprilike jedan dan. Tad bi trebalo napraviti drugo ponavljanje, za što je potrebno oko 5 minuta, pa nakon tjedan dana treće pa četvrto nakon mjesec dana, što je obično dovoljno za trajno zapamćivanje. Najmanje bi četvrtinu do polovicu od ukupno predviđenog vremena za učenje trebalo utrošiti na utvrđivanje i ponavljanje gradiva. Pri tome, prvo ponavljanje treba biti cjelovita revizija načinjenih bilješki. Drugo i sva sljedeća ponavljanja treba napraviti bez gledanja bilješki tako da se na čisti list papira napiše sve čega se možete sjetiti. Tako izvršeno ponavljanje ima najbolji kumulativni učinak na pamćenje. Kod svakog sljedećeg ponavljanja može se odabrati samo složenije gradivo jer se tako dodatno uštedi vrijeme. „Kampanjsko” učenje, kao i zgusnuto usvajanje informacija višestruko je štetno jer su i jakost i opseg konsolidacije znatno manji nego kod vremenski dobro raspoređenog učenja. Dobro je poznata i znanstveno potvrđena činjenica da je za pretvorbu kratkotrajnog u dugotrajno pamćenje potrebno najmanje od šest do osam tjedana (uz višestruko ponavljanje). Bez ponavljanja većina će se informacija zadržati samo na podsvjesnoj razini i one se ne mogu upotrijebiti za stvaranje novih asocijacija pri učenju novih sadržaja. Dakle, ovakvo novo znanje potpuno je nesvrhovito jer nije trajno inkorporirano u moždanu koru. Kao i kod načina usvajanja, i ponavljanje će biti učinkovitije ako se primijeni više načina ponavljanja, na primjer čitajući (u sebi i na glas) i slušajući (drugoga ili sebe). Usmenim ponavljanjem sadržaja stječe se također i umijeće samostalnog govorenja i izlaganja usvojenih sadržaja, a istodobno se sadržaj i promišlja te podiže samopouzdanje. Ako želimo efikasno učiti, planiranje i praćenje tog procesa vrlo je važan segment. Osim planiranja dobro je i zapisati listu ciljeva za učenje na dnevnoj bazi. Ciljevi trebaju biti konkretni i realni. Dakle, učenje