Još prije stotinjak godina gotovo polovina naših dnevnih kalorija dolazila je od nerafiniranih šećera (ugljikohidrata): voća, povrća, proizvoda od žita. Danas su nerafinirani ugljikohidrati dovoljni za pokrivanje jedva petine dnevno potrebnih kalorija. Razlog tome je taj što smo značajno povećali, čak i iznad dopuštenih granica, uzimanje masnoća i rafiniranog šećera. Šteta je što se dogodio taj obrat, a navest ćemo nekoliko valjanih razloga za tu tvrdnju. Prirodni ugljikohidrati osiguravaju izravnu energiju za mozak, mišiće i ostala tjelesna tkiva. Oni se lako pretvaraju u glukozu, vrstu prirodnog šećera, koja je glavni izvor tjelesne energije. Osim toga brzo osiguravaju energiju i na taj način štede energiju bjelančevina koje imaju specifičnu funkciju. Prirodni ugljikohidrati, kad su raznovrsni i u dovoljnoj količini, mogu osigurati čak i dnevne potrebe za proteinima (bjelančevinama). Ovdje se misli na svježe voće, povrće, sjemenke, žitarice. Oni ne debljaju, ali to se, naravno, ne odnosi na rafinirane ugljikohidrate kao čokoladu, torte, bombone, razne slatke napitke, pudinge, med, kruh od bijelog rafiniranog brašna i stolni šećer. Prirodni šećeri daju i potrebne vitamine i minerale pogotovo kad je hrana dobro uravnotežena i kada sadrži dovoljne količine takvih šećera. Prirodni ugljikohidrati donose i važne vlaknaste tvari. Celuloza, kao ostatak nakon probave voća, povrća i žita, osigurava vlaknaste komponente potrebne za normalnu, zdravu funkciju debelog crijeva. Prirodni ugljikohidrati pomažu održavanju potrebne ravnoteže vode u krvnoj cirkulaciji. Svježe zrelo voće i mlado povrće sadrže puno vode, a voda je medij u kojemu se odigravaju sve kemijske reakcije tjelesnih stanica. Osim toga, ne zaboravimo da 60 posto tjelesne težine i 90 posto krvne plazme čini voda. Prirodni šećeri daju snagu srcu. Srce je mišić, a mišići trebaju glukozu, gorivo koje osiguravaju ugljikohidrati. Postoje dokazi da prehrana bogata prirodnim ugljikohidratima može smanjiti rizik od srčanih oboljenja. Većina populacije u kojima je niska učestalost srčanih odnosno koronarnih bolesti hrani se velikim količinama ugljikohidrata – od 65 do 86 posto njihovih ukupnih dnevnih kalorija. Ima li boljeg i ljepšeg načina nego zadovoljiti želju za nečim slatkim sa sočnim, na suncu sazrelim voćem? Prirodni ugljikohidrati mogu smanjiti učestalost raznih oboljenja i prijevremeno starenje. Povećavajući količinu takvih šećera u hrani smanjit ćete uzimanje masnoća, rafiniranog šećera i bjelančevina, svega što konzumiramo previše. Metabolizam ugljikohidrata tijelo najlakše podnosi i prilikom te pretvorbe ne stvaraju se toksični nusprodukti. Zbog toga jedimo više prirodnih šećera, a manje bjelančevina i masti jer na taj način možemo učiniti nešto pozitivno i očuvati sebe što mlađima, zdravijima, vitkijima i vitalnijima.