Lipanjski broj časopisa započinje Naj-pričom naslova Pustolovina jedne lipanjske noći književnika Josipa Čekolja, koja će čitatelje odvesti daleko od uobičajenih gradskih tema, a na nju se nastavlja rubrika Anitin školski kutak, koju uređuje Anita Šojat, prof. hrvatskog jezika. Saznajte što sve ovog ljeta možete raditi kako bi vam vrijeme proteklo zabavno i korisno, a ujedno budite kreativni i zabavite se.

U rubrici Svakodnevna fizika Nikole Poljaka čitatelji će doznati kako radi hladnjak i kako fizika pomaže u očuvanju svježine hrane tijekom vrućih dana, dok u Matematičkim crticama, koje uređuje profesorica Sanja Sruk, u članku I matematičari griješe, možemo pročitati nevjerojatne crtice o zabludama i pogreškama u svijetu velikih znanstvenika. Melita Povalec u rubrici BTW priprema pravi Ljetni čušpajz od misterija, a u rubrici Od glave do pete autorice Leopoldina Vitković i Melita Povalec otkrivaju kako ljudsko tijelo i psiha reagiraju kad se nađemo pod pritiskom u morskim dubinama.

Biokemičarka Donatella Verbanac u rubrici Nutriznalac, u članku Ribom do zdravlja, donosi ključne razloge zašto bismo morske plodove trebali uvrstiti u prehranu. U rubrici Mentalni trening psihologinja Sandra Đurijanček u tekstu Kako se stvarno odmoriti? iznosi praktične savjete za rješavanje stresa i kvalitetno punjenje baterija nakon naporne školske godine. U rubrici Učenici suradnici Petra Čibej i Lana Čibej otvaraju vrlo aktualnu tema člankom Je li ljudska kreativnost postala suvišna?, a tu su i uvijek inspirativna Talentaonica te novi poziv za traženje učenika suradnika.

U Čitateljskom klubu Školske knjige Ana Pehar predstavlja knjigu Nemate space shuttle? Nema problema!, koja donosi uzbudljive priče idealne za ljetno čitanje, dok u rubrici Era(smus) putovanja čitamo o novim međunarodnim školskim razmjenama i projektima diljem Europe. Za digitalnu pismenost i sigurnost brine se učiteljica informatike Tanja Oreški, koja je za rubriku Siguran let kroz internet napisala poučan tekst Video koji je zamalo uništio prijateljstvo, dok profesorica informatike Dalia Kager u rubrici Pametna strana ekrana donosi intrigantan članak o umjetnoj inteligenciji, malo drukčiji nego inače, pod naslovom Glas budućnosti – UI izazov s Novusa. (ri)

Od dravske obale do Rio de Janeira

Meridijani, časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja, br. 240. i 241., ožujak i svibanj 2026.

Glavna tema broja 240. za ožujak posvećena je gradu Prelogu, kamo nas tekstom vodi Petra Somek, uz fotografije Turističke zajednice Grada Preloga te Marka Kiša, koji je napravio atraktivne snimke s Festivala balona. Smješten na istočnim vratima Međimurja, Prelog je grad koji svoju sudbinu neraskidivo veže uz Dravu – rijeku koja je stoljećima oblikovala ovdašnji krajolik te identitet njegovih žitelja. Jezero Hidroelektrane Dubrava i Marina Prelog pretvorili su grad u jedno od najuređenijih turističkih središta kontinentalne Hrvatske, a zahvaljujući vizionarskom pristupu u gospodarenju otpadom, Prelog je postao nacionalni lider uspješne primjene kružnoga gospodarstva.

Tu je i reportaža o Vodnjanu i Vodnjanštini. U blago valovitom predjelu južne Istre, samo desetak kilometara sjeverno od Pule, smjestio se Vodnjan, gradić u kojemu se još uvijek živi više od maslinova ulja, a manje od turizma. Uputili smo se na zanimljivo povijesno putovanje od rimskih vila i srednjovjekovnog Gurana do kažuna i romaničkih crkvica. Možemo zaviriti i u susjednu Italiju, točnije na Siciliju, i to u živopisni gradić Corleone u provinciji Palermo, svjetski poznat po filmskoj slavi stečenoj filmom Kum, ali sa stvarnom i složenom poviješću. U sjeni slavnog imena danas živi tihi gradić koji pronalazi ravnotežu između prošlosti koja ga je obilježila i sadašnjosti koja ga polako mijenja.

U broju 241. glavna je tema Rio de Janeiro, kamo se zaputio Dragan Nikolić, koji nam tekstom i slikom pomaže da upoznamo jedan od najspektakularnijih gradova na svijetu, prepoznat kao mjesto inspiracije brojnih umjetnika, glazbenika, arhitekata i urbanista. Jednom riječju, Rio je grad koji živi i diše punim plućima.

Skrećemo pozornost i na reportažni zapis o Gruziji. Smještena na dramatičnom prijevoju između Crnog mora i Kaspijskog jezera, na razmeđu Istoka i Zapada, Gruzija je zemlja koja se ponosi svojim jedinstvenim identitetom. Njezino ime priziva slike moćnih vrhova Kavkaza, drevnih vinskih podruma i manastira koji stoljećima prkose vremenu. Ona nije samo geografski most nego i živa riznica povijesti u kojoj se helenistička baština isprepliće s perzijskim utjecajima i europskim težnjama.

Tu je i reportaža o Hormuškom prolazu, članak o posljednjim šumskim ljudima Indonezije te mnogočemu drugom u uvijek zanimljivim Meridijanima. (ir)