Kako preko noći do stručnog kadra

Osim matematičara, informatičara i kemičara, školama nedostaje učiteljica razredne nastave, spremačica, kuhara, tajnica, voditelja računovodstva, edukacijskih rehabilitatora, socijalnih pedagoga…

Nastavnici su ponekad prijavljeni kao nezaposlene osobe na burzi rada i primaju naknadu te ne žele prihvatiti zamjene na nekoliko dana, već čekaju objavu natječaja za dulje razdoblje

U prva dva tjedna travnja, ravnateljice i ravnatelji zagrebačkih osnovnih škola tražili su 40 djelatnika, pokazuju podaci ravnateljskih grupa koje nam je ustupila Branka Štefok Bojadžija, predsjednica zagrebačkog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ). Kako kaže, riječ je o zamjenama na određeno vrijeme zbog godišnjih odmora, bolovanja, plaćenih dopusta… Ukratko, 29 ravnatelja traži 40 djelatnika i situacija postaje sve gora. Osim matematičara, informatičara i kemičara, školama nedostaje učiteljica razredne nastave, spremačica, kuhara, tajnica, voditelja računovodstva, edukacijskih rehabilitatora, socijalnih pedagoga…

– Upravo kratke zamjene stvaraju nam najveći problem. Kad netko da otkaz, imamo vremena pronaći novog djelatnika, no zamjene nam često trebaju preko noći. U mojoj školi i ja i sve moje kolegice iz stručne službe odrađujemo zamjene u razredima, uz sav posao koji imamo – kaže nam Štefok Bojadžija, ujedno ravnateljica zagrebačke OŠ Borovje.

Nestručne zamjene

Više-manje, situacija je takva u cijeloj državi. Sredinom travnja na burzi rada bilo je aktivnih 556 oglasa za zapošljavanje profesora, nastavnika, učiteljica razredne nastave, odgojiteljica i odgojitelja, pomoćnika u nastavi... Traže se i asistenti na fakultetima, stručne suradnice i suradnici.

Ipak, u Zagrebu je situacija posebno izražena: većina škola ima i boravak, što povećava potražnju za učiteljicama. Problem se povećao, objašnjavaju ravnatelji, otkako je Ministarstvo dopustilo učiteljicama razredne nastave da rade u dječjim vrtićima, pa dio njih odlazi iz škola. Dodatno nedostaje i administrativnog osoblja, tajnica i računovotkinja koje imaju sve više posla.

One rade svašta, od obračuna plaća, pa do Erasmus+ i EU projekata, kojih u našim školama ima jako mnogo. Ne zaboravimo i da u Zagrebu plaćanje ide preko gradskog obračuna plaća, što nam dodatno povećava opseg posla, a pritom su računovotkinje u školama manje plaćene od kolegica na manje zahtjevnim poslovima u drugim javnim službama, ističe ona.

Puno je ravnateljica i ravnatelja u istoj situaciji. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uvelo je više mjera da se pokuša ublažiti ovaj trend. Jedna od mjera kojom se ravnatelji koriste već godinama jest uzimanje nestručnih zamjena. Obično se radi o studentima završnih godina na predmetima za koje rade zamjene ili o učiteljima i nastavnicima iz drugih predmeta koji su već u školi, imaju manju satnicu, trenutačno su slobodni itd.

Najveći problem ravnateljima stvaraju hitne situacije, odnosno one u kojima je potrebno preko noći pronaći zamjenu na kraće vrijeme.

Kakva je situacija, pitali smo Antuna Kovačića, predsjednika Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja (UHSR) i ravnatelja Elektrotehničke i prometne škole Osijek.

Teže no prije

– Upravo sam malo prije tražio zamjene za dvije nastavnice koje trebaju biti odsutne tijekom aktivnosti na Erasmus projektu škole. Što se tiče stručnih zamjena na kraće vrijeme, to ovisi od tjedna do tjedna. Ponekad osobe koje zovemo nemaju angažman pa sve brzo dogovorimo, ponekad su već zauzete. Teže je naći zamjenu preko noći, kad je kratak rok. No u našoj ravnateljskoj grupi dijelimo podatke, šaljemo si kontakte. Pronalaze se zamjene, ali teže nego prije – ističe za Školske novine.

Također, dodaje, prije je bilo pravilo da se za općeobrazovne predmete poput, povijesti i hrvatskog jezika lako i brzo nalaze zamjene, a sad je teško pronaći nastavnika za te predmete kao i za predmet tjelesne kulture. Veliki su nam problem zamjene za nastavnike matematike i fizike. 

– Što se tiče strukovnih predmeta, za kratke periode zamjene ne tražimo, jer je nemoguće zamijeniti nastavnike koji predaju specifično gradivo ili sad u modularnoj nastavi – kaže Kovačić.

Unatrag nekoliko godina problem je postao i angažirati studente, ili apsolvente, kao nestručne zamjene. Naime, čak i najkraći ugovor sa školom za njih znači gubitak studentskih prava, ali i stipendija. To dovodi do apsurda – studenti sa STEM stipendijama za nastavničke smjerove ne mogu doći raditi u školu kao zamjena da ne bi izgubili stipendiju ili studentska prava, a školuju se da budu nastavnici. Stoga se ova populacija više ni ne javlja na zamjene.

Kovačić navodi još jedan primjer s kojim se ponekad susreću ravnatelji. Nastavnici su ponekad prijavljeni kao nezaposlene osobe na burzi rada i primaju naknadu te ne žele prihvatiti zamjene na nekoliko dana, već čekaju objavu natječaja za dulje razdoblje. 

Sustav se mijenja

– Mislim da je važno da se mi ravnatelji umrežavamo, radimo svoje baze, spremamo zamolbe i više povezujemo na lokalnoj razini. Male sredine posebno su nam problem jer u njih neće nitko doći raditi, a nema dostupnih nastavnika kao u većim gradovima – kaže Kovačić.

Slično navodi i Nada Lovrić, predsjednica Sindikata zaposlenih u srednjim školama Znanje i nastavnica informatike u Ekonomsko-birotehničkoj školi u Slavonskom Brodu.

– Nedostatak ljudi za kratke zamjene je najveći problem. Naći nove nastavnike za posao na neodređeno, to nije problem, no sve više kolegica i kolega uzima kratka bolovanja, godišnje itd. Prije smo radili i bolesni, pod gripom, virozom, da djeca ne gube sate, no sustav se mijenja, ljudi se mijenjaju. Danas kolege shvaćaju da je ovo posao, zdravlje je važnije i to je potpuno razumljivo i u redu. No ravnatelje to stavlja u vrlo nezgodnu poziciju – ističe Nada Lovrić.

Sam posao zamjene plaća se dobro, 150% odrađene satnice, jer se plaća sat i pola sata pripreme za sat. No doći do zaposlenika koji bi to odradili praktički je talačka situacija. Ravnatelji međusobno dijele informacije o dostupnim učiteljima i nastavnicima, uzimaju studente apsolvente, povlače kolegice i kolege unutar škole da odrade nekoliko dana bolovanja.

– Nužno je da Ministarstvo počne sustavno rješavati ovaj problem, koji se odražava izravno na djecu. Bilo bi sjajno da postoji nekakva službena baza podataka o kolegicama i kolegama koji su dostupni i preko koje ih se može kontaktirati. Ima dovoljno ljudi koji su, primjerice, izašli iz sustava, ali ne bi imali ništa protiv da ih se angažira povremeno, a školama bi to značilo mnogo – predlaže Nada Lovrić.

Moguća rješenja

Pronalaženje zamjene kompleksno je pitanje jer osoba koja dolazi na zamjenu mora barem donekle biti upućena u to što se radi s učenicima, na što su navikli i dokle su stigli s gradivom.

– To je poseban problem u srednjim školama, gdje su učenici odrasliji i na višoj obrazovnoj razini. Ne može bilo tko zamijeniti nastavnika strojarstva, primjerice – zaključuje Lovrić.

Ovo je kompleksan problem koji ne može biti riješen preko noći, no nužno je početi kreirati rješenja. Branka Štefok Bojadžija smatra da treba djelovati na nekoliko područja.

- Učitelji će dolaziti na kratkoročne zamjene kad to bude financijski isplativo, organizacijski jednostavno i profesionalno sigurno. Kratkotrajne zamjene bi trebale biti bolje plaćene kao kompenzacija za nesigurnost, uz dodatni bonus za hitne zamjene, putne troškove i dnevnice za one učitelje koji dolaze iz drugih mjesta. Važno je omogućiti studentima završnih godina nastavničkih smjerova rad na zamjenama. Treba nam i centralizirana baza podataka, te posebno jačanje društvenog ugleda učiteljske profesije, sve su to koraci koji bi mogli dovesti do željene promjene - zaključuje.

Martina Bunić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Virovitičko-podravske županije

Prvi put nam je prazna 'lista viškova'!

Najproblematičnije nam je trenutačno osiguravanje stručnih učitelja za matematiku i fiziku u osnovnim i srednjim školama

Ove godine prvi puta imamo situaciju da nam se ispraznila 'lista viškova' koje vodimo na razini županije. Nekada su učiteljice razredne nastave bile jako brojne na listi, a sada ih nema i ne možemo nikoga pronaći ni na zavodu za zapošljavanje. Najproblematičnije nam je trenutačno osiguravanje stručnih učitelja za matematiku i fiziku u osnovnim i srednjim školama, za sve ostale kadrove donekle se pokrivamo, a za ova dva profila uistinu je nemoguće. Činjenica je da stručnjaci koji su završili informatiku radije odlaze u IT sektor nego da se zaposle u školi i zbog lagodnijeg posla i zbog materijalnih uvjeta. Slično je i s inženjerima koji se u školama zapošljavaju samo dok ne dobiju puno bolje plaćen posao u bilo kojem drugom sektoru radeći svoj posao za koji su se školovali. Kad je riječ o stručnim suradnicima, nama kronično nedostaju edukacijski rehabilitatori i logopedi. To se jako osjeti u osnovnim školama u kojima su posebni odjeli ili odgojno-obrazovne skupine bez takvih stručnjaka pa njihov posao rade učitelji razredne ili predmetne nastave, ali to su samo vatrogasna rješenja. Sličan je problem i u virovitičkom Centru za odgoj i obrazovanje i razvojnu podršku dr. Terezija Salaj Rakić u kojemu kronično nedostaju stručni kadrovi za rad s djecom s teškoćama, pa gotovo 70 posto radnih mjesta pokrivaju učitelji razredne ili predmetne nastave, a ne edukacijski rehabilitatori.

Svakoga ljeta županija donosi odluku o deficitarnim zanimanjima među kojima su i učitelji i predmetni nastavnici. Kandidati za takve studije koji zadovoljavaju kriterije dobivaju stipendiju od 200 eura mjesečno tijekom cijele kalendarske godine i kad završe fakultet obvezni su ostati na području županije barem onoliko godina koliko su primali stipendiju, a ako u roku od šest mjeseci ne dobiju posao na području županije, tada mogu otići i zaposliti se i izvan nje. Mi smo mala županija s ograničenim prihodima i trenutačno tim mladim ljudima ne možemo ponuditi više u materijalnom smislu, ali se trudimo da im pomognemo i zadržimo u županiji. 

 

Josip Petrović, ravnatelj zagrebačke Osnovne škole Trnsko

Nekad smo imali i po 10 kandidata

Činjenica jest da zagrebačke škole imaju problem kada je riječ o zapošljavanju na određeno, ponajprije učitelja STEM predmeta, ali i razredne nastave, što je veliko iznenađenje. Vrlo je teško preko noći pronaći kvalitetnu i brzu zamjenu. Ne znam uzrok tomu, osim što je moguće pretpostaviti da se dio učitelja razredne nastave orijentirao prema zaposlenju u dječjim vrtićima. Nekada smo na 'lageru' imali 10-15 kandidata, a sada smo zadovoljni ako imamo i jednog. U ožujku sam imao natječaj, a jedina osoba koja se javila bila je učiteljica koju smo prethodno primili na 60 dana. Dakle, nitko se drugi nije javio. I to nam je bio jack-pot jer sam svjestan da ima škola koje uzastopce otvaraju natječaje jer im se ne javlja – nitko.

Što napraviti? O tome je trebalo ranije razmišljati na način da su se učiteljima podigla primanja, da ih se zaštitilo od utjecaja roditelja, kao i preispitivanja njihova rada i odluka. Nama su ti problemi klizak teren. Nekada smo mogli birati osobe koje zapošljavamo po kvaliteti, dakle, uzimali bismo najkvalitetnijeg kandidata. Danas biramo onoga tko se javi, ako se javi...

Irena Rukavina, ravnateljica OŠ Banova Jaruga

Ruralne škole bez stručnog kadra

Posebno su pogođene ruralne škole koje, unatoč istim ili čak većim izazovima u radu s učenicima, teže dolaze do stručnog kadra

U posljednje vrijeme sve je izraženiji problem nedostatka stručnih suradnika u školama, osobito psihologa, i to ponajviše u manjim i ruralnim sredinama. Iako je pojedinim školama od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih odobreno zapošljavanje stručnog suradnika psihologa, u praksi se često događa da se na raspisane natječaje nitko ne javlja godinama. Time škole ostaju bez ključne podrške u radu s učenicima, roditeljima i nastavnicima u sve složenijim odgojno-obrazovnim okolnostima.

S jedne strane, Hrvatska psihološka komora opravdano inzistira na visokoj razini stručnosti i ne dopušta zapošljavanje nestručnog kadra na radnim mjestima psihologa, čime se štiti kvaliteta i etički standard struke. S druge strane, škole se suočavaju s realnošću tržišta rada u kojemu je broj dostupnih psihologa nedostatan, a interes za rad u udaljenijim i manje atraktivnim sredinama izrazito nizak.

Ova neravnoteža dovodi do situacije u kojoj sustav formalno predviđa stručnu podršku učenicima, ali je u praksi često ne može osigurati. Posebno su pogođene ruralne škole koje, unatoč istim ili čak većim izazovima u radu s učenicima, teže dolaze do stručnog kadra.

Rješenja se ne mogu tražiti u snižavanju profesionalnih standarda, već u sustavnim mjerama koje bi rad u takvim sredinama učinile privlačnijim. To uključuje financijske poticaje, osiguravanje smještaja ili putnih troškova, bolju organizaciju rada uz mogućnost djelomičnog pokrivanja više škola te jačanje suradnje s visokoškolskim ustanovama putem stipendija i obvezujućih programa zapošljavanja.

Bez takvih mjera, problem će se nastaviti produbljivati, a škole će i dalje ostajati bez stručne podrške koja je ključna za mentalno zdravlje i dobrobit učenika. Sustavno rješenje zahtijeva zajedničko djelovanje Ministarstva, osnivača škola i strukovnih organizacija, uz jasno razumijevanje da formalno osigurano radno mjesto nema vrijednost ako za njega nema dostupnog stručnjaka.

Zabrinjavajući podaci MZOM-a

Bolovanje je u veljači koristilo 14.839 zaposlenika

Prema podacima koje nam je ustupilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, u školama je angažirano ukupno 145 osoba u dobi iznad 65 godina, a riječ je o podatku koji je registriran od početka ove nastave godine. Nadalje, ukupno je 1008 osoba koje su primale ili primaju nastavničke stipendije (u iznosu od 600 eura). Od njih je po podacima Ministarstva 218 zaposlenih u školskim ustanovama.

„Podatak o broju zaposlenika školskih ustanova koji su trenutno na bolovanju nemamo. Prema podacima iz veljače 2026. godine, ukupno je tijekom toga mjeseca neki oblik bolovanja koristilo 14.839 zaposlenika“, stoji u odgovoru Ministarstva. S obzirom na visok udio bolovanja, na žalost nije precizirano koliko osoba koristi kraće bolovanje od nekoliko dana, a koliko ih je na dugotrajnom korištenju bolovanja ili rodiljnom dopustu.