U našoj Galeriji pogledajte 26 fotografija odabranih sa stručnog skupa ravnatelja
U organizaciji Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja u Šibeniku je od 9. do 11. studenoga održan državni stručni skup koji je okupio oko 900 ravnatelja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova, o čemu su Školske novine kao jedini prisutni medij izvještavale na ovim stranicama.
Riječ je o jednom od najvećih stručnih okupljanja ravnatelja kojem su se pridružili predstavnici Sabora, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije te obrazovnih agencija i NCVVO-a. Naziv skupa bio je „Novi kod za ravnatelje“.
Jedno od zanimljivijih predavanja „Djeca koja ne podnose dosadu: od instant zadovoljstva do ovisničkog ponašanja“ održao je dr. sc. Luka Maršić, stručnjak za ovisnost koji više od 20 godina radi s djecom, spominjući termin dekonstrukcija humanog obrazovanja u kojoj djeca više ne idu naprijed, već – unazad, 'ubijajući' prirodno u sebi. „Živimo u društvu uspjeha, a oni ne nauče ništa, samo da žude. Vi im možete uzeti mobitele, ali problem je u njihovu mozgu i vizualizaciji. Vas u školama je zapalo da ste najpogodniji faktor za ublažavanje štete. Jer, djeca su frustrirana i takva dolaze u škole. Oni ne znaju izaći iz igrice na mobitelu, ona im podiže dopamin više od hrane. A sve bolesti postmodernizma dolaze s ugodom“, naveo je među ostalim. (Intervju s dr. sc. Lukom Maršićem čitajte uskoro u Školskim novinama).
U predavanju „Od ekrana do učionice: izazovi i prilike digitalnih tehnologija za dobrobit djece“, prof. dr. sc. Marina Merkaš sa Sveučilišnog odjela za psihologiju, Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, naglasila je važnu ulogu škola kada je riječ o novim tehnologijama. Prema istraživanju provedenom u okviru CarNet-ovog projekta BrAIn, u kojemu je sudjelovalo 5219 učenika, 924 roditelja te 382 nastavnika iz 46 škola, djeca već u prosjeku s dvije godine počinju dobivati mobitele u ruke, s devet godina taj uređaj dobivaju u vlasništvo, a s 15 godina u prosjeku ga imaju svi učenici. Pritom jedno od dvoje djece od deset do 14 godina premašuje vrijeme preporučeno za svoju dob.
Istraživanje je pokazalo kako nastavnici itekako opažaju distrakciju, površno učenje, teškoće u pisanju i izdržavanju te traženje brzih odgovora. Prema podacima koje je iznijela, 40 posto učenika svakodnevno je izloženo reklamama i influencerima, do 20 posto ih je svakodnevno izloženo govoru mržnje i netočnim sadržajima, a njih između 70 i 80 posto povjerava se u slučaju uznemiravanja prijateljima, odnosno u manjem postotku roditeljima. Učenici nisu skloni prijavljivati nasilje i neprimjerene sadržaje školi, rekla je Marina Merkaš, upozoravajući kako je za promišljanje iskaz učenika – „Mi prijavimo nastavniku, ali ništa se ne dogodi“.
Jedan od zanimljivijih podataka jest da se 52,8 posto djece osjeća "dosta ili jako" ignorirano od svojih roditelja. Svaki drugi srednjoškolac lani je koristio AI za školske zadatke, što im po mišljenju profesorice dođe kao – besplatna instrukcija.
U našoj Galeriji pogledajte 26 fotografija odabranih sa stručnog skupa ravnatelja.
Vrijednost susreta jest zajedničko okupljanje ravnatelja osnovnih i srednjih škola, s ciljem otvaranja prostora za snažnije povezivanje, razmjenu iskustava i primjera dobre prakse te zajedničko promišljanje o izazovima koji oblikuju budućnost hrvatskih škola
U posljednje vrijeme imamo negativnu selekciju jer se na natječaje za ravnatelje najčešće više ne javljaju najbolji kandidati. Razlog je tome i u visini plaće jer učitelj savjetnik nerijetko ima veću plaću nego ravnatelj. I zašto bi se netko javio na natječaj?
Nastavnici nemaju autonomiju u ocjenjivanju, roditelji često propituju njihov rad, bave se kvalitetom ocjena koje nastavnici daju i svi si daju za pravo komentirati, omalovažavati rad nastavnika te se problematizira stručnost gotovo svakog nastavnika. I tu smo svi nezaštićeni
Dugogodišnju predsjednicu Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzanu Hitrec (četiri mandata po četiri godine), nakon izbora koje je u tjednu za nama u Poreču provela Skupština Udruge, naslijedio je ravnatelj Elektrotehničke i prometne škole Osijek, Antun Kovačić. S novim predsjednikom, diplomiranim inženjerom elektrotehnike koji je na čelu osječke strukovne škole 11 godina, razgovarali smo dan nakon izbora.
Nastavnici su najslabije ocijenili područje FREEDOM ASOO: prosjek ocjena je 2,29/5, odnosno samo 23,8 % pozitivnih odgovora. Čak 90,5 % nastavnika navodi da su izrađivali dodatne materijale jer učenici nemaju dovoljno udžbenika odnosno priručnika
Trodnevni susret još je jednom potvrdio koliko su ovakva okupljanja važna. Osim donošenja odluka važnih za rad Udruge, pružaju priliku za razmjenu iskustava, međusobno povezivanje i upoznavanje kulturne, povijesne i gospodarske baštine različitih hrvatskih krajeva
U hrvatskom školstvu bez HUROŠ-a i UHSR-a više se ništa ne radi, a taj smo put trasirali u proteklih trideset godina i postigli da nas svi uvažavaju i uključuju u sve rasprave, projekte, u stvaranje dokumenta kojima se regulira naša djelatnost. U svim su tim aktivnostima i naša nastojanja za što kvalitetniju svaku odluku, svaku rečenicu, odredbu u pravilniku. I na takvom odnosu prema radu nastojat ćemo ustrajati i u godinama koje su pred nama
Naše škole ne mogu biti izolirani otoci već dio zajednice koja je usmjerena prema samo jednom cilju ˗ dobrobiti svakog djeteta. Svima je jasno koliko je važna uloga ravnatelja za funkcioniranje cijelog sustava odgoja i obrazovanja. Došlo je vrijeme da se riješi naš radno-pravni status, naši ugovori i način na koji se biramo. Dajte nam sigurnost, profesionalizirajte nas kako bismo u svojim odlukama mogli biti čvrsti, kako bismo mogli upravljati bez fige u džepu jer će nas sutra oni kojima upravljamo birati ˗ rekla je otvarajući skup Antonija Mirosavljević
Ukoliko je nastavnik napredovanjem postigao neko od zvanja (mentor, savjetnik ili izvrstan savjetnik), a nakon toga postane ravnatelj - priznavat će mu se stečeno zvanje. Konkretno, ukoliko nastavnik sa stečenim zvanjem mentora postane ravnateljem, i na novoj funkciji imat će isto zvanje, najavio je ministar Radovan Fuchs
Najveće međunarodno robotičko natjecanje dosad održano u Hrvatskoj, WRO 2026 Open Championship Europe, ovog listopada u Zagrebu je okupio čak 1200 sudionika iz 45 zemalja svijeta. U 5. paviljonu Zagrebačkog velesajma četiri dana mladi iz cijelog svijeta pokazali su što se sve može postići znanjem, kreativnošću i zajedničkim radom, poručio je organizator, Hrvatski robotički savez (HROBOS).
Učenici švedskih škola većinu stvari uče u školi jer se smatra da je kod kuće potrebno vrijeme za odmor i obitelj. Švedski sustav ima predmet Domaćinstvo, kao i predmet Craft gdje se šije, pili, brusi, izrađuju predmeti, saznali su učitelji VI. osnovne škole Varaždin
U većini obrazovnih sustava EU ravnatelji ne upravljaju školama sami, pomažu im zamjenici i pomoćnici te razvijeni, strukturirani timovi. Takav model 'podijeljenog vodstva' omogućuje učinkovitije upravljanje, veću kvalitetu rada i jasniju raspodjelu odgovornosti