Znanstveni skup „Tragom riječi i baštine”, posvećen prof. emerit. dr. sc. Alojzu Jembrihu, hrvatskom kroatologu, književnom povjesničaru, jezikoslovcu, slavistu i filologu povijesti hrvatskoga jezika i kajkavske dijalektologije, prigodom njegova 80. rođendana i 50. obljetnice znanstvenoga rada, održan je u petak 13. studenoga 2026. u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Odsjeka za kroatologiju, na Znanstveno-učilišnom kampusu na zagrebačkom Borongaju.
Spomenute obljetnice bile su za desetak izlagača znanstvenih radova poticaj da progovore o značenju i doprinosima profesora emeritusa Alojza Jembriha hrvatskomu jezikoslovlju, književnosti i kroatologiji u širem smislu. Prof. emeritus Pavo Barišić osvrnuo se na Prinose Alojza Jembriha istraživanju hrvatske filozofije; prof. dr. sc. Hrvoje Petrić prikazao je Nikolu VII. i Adama Zrinskog u istraživanjima Alojza Jembriha iz perspektive povjesničara; dr. sc. Dejan Pernjak govorio je o Pavlinskim obzorima Alojza Jembriha – kajkavska književnost i kulturno pamćenje; Stjepan Bezjak, mag. croatol, istražio je Doprinose Alojza Jembriha kulturnoj i znanstvenoj baštini Ozlja; izv. prof. dr. sc. Ivana Kresnik prikazala je Ortografske značajke hrvatskoga književnoga jezika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj od 16. do 19. stoljeća; dr. sc. Željka Brlobaš govorila je o Leksikografskom prinosu Alojza Jembriha Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika; Jasmina Lukec, prof., prikazala je Još jednu kajkavsku rukopisnu pjesmaricu Canticum cytharaedorum cytarizantium iz fundusa NSK; doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić se osvrnuo na Identitetske i religijske kodove u filmu Duga mračna noć Antuna Vrdoljaka; izv. prof. prim. dr. sc. Rajko Fureš, dr. med., prikupio je Prinose prof. emeritusa Alojza Jembriha u dvadeset i pet godina organizacije znanstvenog skupa Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća i suradnju sa Hrvatskom udrugom Muži zagorskog srca; dr. sc. Petar Ušković Croata proučio je Doprinos Alojza Jembriha hrvatskomu latinitetu, a Carla Peterfai, mag. croatol, Suvremene filološke doprinose istraživanju protestantskoga glagolizma.
Svojim znanstvenim interesom za autore i stare rijetke knjige od 16. do 19. stoljeća, kao i bogatom bibliografijom koja obuhvaća autorske knjige, znanstvene i stručne radove u zbornicima i časopisima, znanstveno popularizacijske članke, pretiske s opširnim pogovornim studijama, profesor Jembrih trajno je zadužio hrvatsku književnu povijest i kulturu, omogućivši i olakšavši mlađim generacijama daljnja istraživanja gotovo nedostupnih izdanja iz starijih razdoblja.
Na završetku skupa nazočnima se obratio i profesor Jembrih, podsjetivši da je svoj prvi znanstveni rad objavio još 1975. godine, u čast svome mentoru prof. dr. Josipu Hammu, kada mu je Austrijska akademija znanosti, čiji je Hamm bio dugogodišnji član i profesor slavenske filologije na Bečkom sveučilištu, priredila zbornik prigodom njegove 70. obljetnice života.
Prepričavši nadalje kako je prof. Hamm utjecao na njega, uputivši ga na istraživanje dvaju redaka na latinskom jeziku o mjestu rođenja Antuna Vrameca – Ormožanina kojeg je „Štajerska rodila, sveti Beč odgojio“, a koji je „smrtnike učio držati se svetih zakona“, profesor Jembrih je zaključio: „Kao student svome mentoru u čast 70. obljetnice života objavio sam prvi rad, da bi danas na sličan način kolege s Odsjeka kroatologije potaknuli i organizirale ovaj simpozij. Na tom sam vam od srca zahvalan, zahvalan sam i svima koji su mi pomagali tijekom svih tih 50 godina, svima koji su surađivali sa mnom. Zajedno smo koračali po stranicama nekih dokumenta i knjiga. Koliko mi okolnosti budu išle na ruku, neću prestati raditi. Dok dišem, dotle pišem!“, rekao je profesor Jembrih, posebno zahvalivši dr. sc. Uškoviću na doprinosu u organizaciji znanstvenoga skupa i suradnji.
Zaključujući skup, dr. Ušković je najavio da će usmena priopćenja sa znanstvenoga skupa biti oblikovana u znanstvene radove te objavljena tijekom 2027. godine u zasebnom zborniku radova.
U Knjižnici Fakulteta hrvatskih studija, gdje je održan znanstveni skup, priređena je i izložba izdanja knjiga i publikacija koje je profesor Jembrih objavio ili uredio, tijekom svojih 5 desetljeća djelovanja.
Područja Jembrihovog znanstveno-istraživačkog rada
Alojz Jembrih rođen je 11. lipnja 1947. u Varaždinu, a djetinjstvo je proveo u Gregurovcu Veterničkom, kod Mihovljana gdje je završio osmogodišnje školovanje. Nakon gimnazije u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beču završio je studij slavistike, povijest umjetnosti i filozofije. Na istom je Sveučilištu doktorirao (1977.) iz slavenske filologije (starije hrvatske književnosti) o Antunu Vramcu (1538.–1588.) pod mentorstvom prof. dr. Josipa Hamma. Bio je zaposlen u Staroslavenskom institutu u Zagrebu, Institutu za jezik (danas Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) u Zagrebu, potom na Oddelku za slovanske jezike in književnosti, na katedri za južnoslovanske jezike in književnosti Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani (1983. – 1996.). U tome je razdoblju bio stipendist zaklade Alexander von Humbold-Stiftung u Njemačkoj (1986. i 1991.). Održao je pozivna predavanja na Sveučilištima u: Tübingenu, Mannheimu, Regensburgu, Klagenfurtu (Celovec), Vidmu (Udine), Marburgu i Bambergu. Bio je nositelj dvaju znanstveno-istraživačkih projekata, u Ljubljani u Znanstvenom institutu Filozofske fakultete: Vprašenje jezikovnih odnosov Stipana Konzula in Primoža Trubarja ob delu Biblijskega zavoda v Urachu i kod Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu: Isusovačka školska drama u hrvatskim gimnazijama 17. i 18. stoljeća.
Suradnik na projektima: Stvaralački potencijal u funkciji društvenoga razvoja sjeverozapadne Hrvatske (voditelj akademik Andre Mohorovičić, HAZU). Bio je jedan od organizatora epohalne izložbe Kajkavaiana croatica u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu te glavni urednik istoimenog kataloga (1996.).
Sveukupni znanstveno-istraživački rad Alojza Jembriha obuhvaća nekoliko područja: povijest hrvatske knjiženosti i jezika, leksikografije, dijalektologije, slavistike, hrvatske kulture, hrvatskoga školstva, kajkavske književnojezične baštine i gradišćanskohrvatske književnosti i jezika te hrvatske književnopovijesne protestantistike. Autor je dvadesetak zasebnih knjiga i više od 200 znanstvenih radova. Utemeljitelj je dviju znanstvenih edicija: Gradišćanskohrvatske studije u Znanstvenom instituta Gradišćanskih Hrvatov u Željeznom i Folio protestantica croatica na Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu.
Za pretisak je priredio i pogovore napisao za pedesetak hrvatskih knjiga (16.–19. stoljeća), uredio tridesetak znanstvenih zbornika, organizirao više od trideset znanstvenih skupova, okruglih stolova i kolokvija. Radove objavljivao u domaćim časopisima i zbornicima te inozemnim publikacijama. Neki su mu radovi objavljeni na slovenskom, njemačkom i slovačkom jeziku. Bio je suradnik kod izradbe: Rječnika staroslavenskoga jezika hrvatske redakcije (Staroslavenski institut); Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika (Zavod za jezik/Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje); Hrvatskoga biografskog leksikona, Istarske enciklopedije, Hrvatske književne enciklopedije i Enciklopedije Hrvatskoga zagorja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu.
Objavljene su mu knjige: Život i djelo Antuna Vramca (1981.); Hrvatski filološki aspekti (1990.); Grgur Pythiraeus Mekinić i njegove pjesmarice (1609. i 1611.) [1990.]; Hrvatsko-slovenske književno-jezične veze (1991.); Pesme horvatske (1781.) Katarine Patačić (1991.); O Vramčevoj Kronici (1992.); Juraj Damšić i njegov »Nauk kršćanski« (1994.); Kajkaviana croatica, gl. ur. (1996.); Na izvori gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti (1997.); Hrvatski filološki zapisi, MH (1997.); Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi (1997.); Grof Sermage u zrcalu svojih pisama (2000.); Kazimir Bedeković (1727. – 1782.) – teološki, filozofski i dramski pisac (2001.); Stipan Konzul i »Biblijski zavod« u Urachu (2007.); Gregur Kapucin: Epska trilogija (2010.); Tragom turopoljske povijesti (2014.); Pavao Ritter Vitezović, Kronika aliti spomen vsega svieta vikov ... (2015.); Tragom života i rada Stjepana Moysesa u Zagrebu 1829. – 1851., Zagreb 2016.; Franjo Črnko, Nikola Zrinski branitelj Sigeta grada, Hrvatsko književno društvo Sv. Jeronima, Zagreb 2016.; Petar Fodroczy, Vazetje Sigeta grada 1661., Sopron 2016.; Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata, Zagreb 2017.; Pavao Ritter Vitezović (1652 – 1713). Prigodom otkrivanja spomen-ploče u Beču, 27. VI. 2017., Zagreb 2017.; Kotoribski protokol 1724. – 1804., Kotoriba 2017.; Carica Marija Terezija u propovijedi Gregura Kapucina (1781.), Zagreb 2018.; Za tisak priredio, tekst transkribirao i pogovor napisao za prvi objavljeni prijevod Novoga zavjeta: Novi zakon na horvatski prenešen i na svetlo dan po Ivanu Rupertu Gusiču (2018.); Dragutin Domjanić u novom svjetlu (2019.); Pavo Štos i njegovo djelo (2019.); Štefan Zagrebec, Zadnja volja (2019.); Samuel Budina, Historia Sigethi 1568 – Povijest opsade i obrane Sigeta 1566; Korespondencija iz ostavštine Vatroslava Jagića (2022.); Stipan Konzul i njegovo djelo (2023.); Kajkavski filološki ogledi (2023.); Bečko-hrvatska filološka ishodišta (2024.); Adam Zrinski posljednji odvjetak svoga roda (2026.).
Član je mnogih kulturnih društava: Društva hrvatskih književnika, Kajkavskoga spravišča, Kajkaviane, Matice hrvatske (Zagreb). Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov (Željezno/Trajštof), Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Zagreb, Hrvatske Paneuropske unije, Zagreb. Bio je član Austrijskoga društva za istraživanje 18. stoljeća (Österreichische Gesellschaft zur Erforschung des 18. Jahrhundert, Wien/Beč), Društva za istraživanje knjige u Austriji (Gesellschaft für Buchforschung in Österreich, Wien/Beč). Dobitnik je niza priznanja i povelja za svoj znanstveno-istraživački rad.
Sveučilište u Zagrebu dodijelilo mu je 15. svibnja 2018. počasni naslov professor emeritus.
Profesor Jembrih trajno je zadužio hrvatsku književnu povijest i kulturu istraživanjem starih autora i knjiga, omogućivši i olakšavši mlađim generacijama daljnja istraživanja gotovo nedostupnih izdanja iz starijih razdoblja
