Primjena i učinkovitost terenskog dnevnika

Svrha je terenske nastave na što bolji način poučiti studente snalaženju u pojavama i procesima u geoprostoru, odnosno upoznati ih s izvornom stvarnošću. Kako bi terenska nastava bila uspješno izvedena potrebna je temeljita i stručna priprema svih sudionika. Prednost za sve nastavne predmete koje su uključene u takvu nastavu svakako je brže i lakše učenje U prostoru se u sklopu višepredmetne terenske nastave održava korelacija, kako u atraktivnim prirodnim cjelinama kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode ili strogi rezervati, tako i na lokacijama od osobitog društveno-povijesnog značenja, kao što su muzeji, galerije te uz kulturno-povijesne spomenike i spomeničke urbane cjeline „Slika govori tisuću riječi, no praktični rad, odnosno rad na terenu najbolji je oblik usvajanja znanja i pojedinih vještina.” Jasna je definicija geografije kao znanstvene discipline koja kao mosna znanost povezuje društvenu i prirodnu osnovu, točnije prirodne i društvene znanosti, a u kojoj je terenska nastava jedna od osnovnih geografskih metoda. Uvelike se može istaknuti činjenica kako je to metoda s najvećom stručnom i nastavnom vrijednošću u nastavi geografije, a osobito kartografije koja se izučava već 22 godine na Studiju lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu. Terenski rad u sklopu kolegija Kartografije i orijentacije (pa i ostalih posebice prirodoslovnih kolegija) omogućava izravno promatranje, proučavanje i upoznavanje prostora u kojem se upoznaju s izvornom stvarnošću. Posebno je bitan jer se u njemu stječu znanja, vještine, ali i odgojne vrijednosti te odnosi prema prirodnoj prostornoj stvarnosti. Terenski rad – primjena usvojenih znanja Terenska nastava kao oblik izvanučioničke nastave, koja razvija geografsko odnosno logičko mišljenje i vizualno pamćenje u studenata, izrazito je važan socijalni oblik rada jer pruža mogućnost primjene usvojenog znanja u nastavi kolegija „Kartografije i orijentacije” pa i ostalih prirodoslovnih kolegija. Budući da se u njoj realiziraju programski sadržaji izvan obrazovne ustanove, ona se početkom nastavne godine pomno planira i priprema te se koordinira, vrjednuje i u konačnici evaluira rad studenata. U sklopu nastave kolegija „Kartografija i orijentacija” na Veleučilištu u Karlovcu terenska se nastava nizom godina kao socijalni oblik rada pokazala učinkovitom. Provođenjem takve nastavne metode u sklopu nastave „Kartografije i orijentacije” te ostalih prirodoslovnih kolegija studentima se olakšava usvajanje nastavnih sadržaja, omogućuje da nastavni sadržaji budu zanimljiviji, ali istraživački te se stavovi i mišljenja studenata o terenskoj nastavi u konačnici istražuju rješavanjem tzv. terenskog dnevnika. Geografski je prostor predmet proučavanja i istraživanja geografije kao znanstvene discipline pa i kartografije u kojoj se geoprostor jasno prikazuje različitim kartografskim metodama na geografskoj karti. Stoga je izučavanje geografskog prostora znatno zastupljeno, kako u kartografiji, tako i ostalim