Za više od četiri tisuće djece odgođen upis u prvi razred

Ove je godine za više od četiri tisuće djece odgođen upis u prvi razred osnovne škole, a izdan je i povećani broj rješenja o nekoj vrsti primjerenog programa obrazovanja za učenike s teškoćama. Ovo je bio povod Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu da na Panelu „Kako kretanje potiče motoričke i kognitivne vještine kod djece” okupi vodeće regionalne stručnjake te ponudi rješenja. ‒ Naša se djeca ne kreću. Oni dnevno prijeđu od dva do šest kilometara. U našem istraživanju, kad smo djecu odveli u prirodu bez ekrana i mobitela, oni su dnevno prešli od 20 do 25 kilometara. Mozak se razvija kretanjem, a znamo da djeci nedostaje kretanja. Kako znamo da nedostaje kretanja? Upravo po velikom broju ravnih stopala kod djece. Nekad je bilo od šest do devet posto djece s ravnim stopalima, a danas ih je od 50 do 60 posto! – istaknuo je Ranko Rajović, profesor Sveučilišta u Kopru i dodao kako 'Sada govorimo o problemu koji su učitelji prijavljivali još prije 15 godina. Djeca dolaze u školu sa slabijom koncentracijom, lošijim motoričkim sposobnostima, manje emotivno zrela i lošijeg općeg znanja', govori Rajović. ˗ Alarmantan je i podatak, ističe Rajović, da 60 posto djece danas ne može napraviti kolut nazad, što upućuje na to da će kasnije možda imati kognitivnih problema. Nedostatak kretanja smanjuje kognitivne sposobnosti. Svaka nova generacija koja kreće u prvi razred slabija je od prethodne dvije. Ima tu mnogo čimbenika, no kretanje je jedan od najvažnijih. Mnogo roditelja gotovo do treće godine upotrebljava kolica za djecu da bi sebi olakšali, a time oštećuju dijete. Roditelji moraju obratiti pažnju na to da dijete do šeste godine bude što spretnije i okretnije. U Americi se već istražilo da nedostatak kretanja smanjuje kognitivne sposobnosti. Imamo situaciju da svaka nova generacija koja kreće u prvi razred malo slabi u odnosu na prethodne dvije”, upozorio je Rajović te dodao kako je za roditelje važno da rade na tome da im dijete do šeste godine bude spretno i okretno. Pravo je vrijeme da se postave pitanja koji su mogući razlozi za spomenuto te koja su moguća rješenja u kontekstu detekcije, prevencije i djelovanja na ovaj problem. Josip Burušić, posebni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja za cjelodnevnu školu, istaknuo je dobrobiti eksperimentalnog programa Cjelodnevna škola, u kojem su uvelike prepoznati ovi aktualni problemi te su ponuđena rješenja. Predviđeno je znatno povećanje tjelesnog vježbanja tijekom nastave te igre u sklopu tog programa. ‒ Tjelesna aktivnost neizmjerno je važna za očuvanje mentalnog i tjelesnog zdravlja. Naime, 13 je posto veća mogućnost za dobar akademski uspjeh kod djece koja imaju normalnu tjelesnu masu. Jedan od ključnih čimbenika za održavanje normalne tjelesne mase jest tjelesna aktivnost. Pri upisu u osnovnu školu čak 86 posto djece doseže preporuke od 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno u igri. Na izlazu iz osnovne škole padamo na samo 16-17 posto. Tu trebamo sustavno djelovati i promišljati što i kako