Akademik Miličić dobio je 65 glasova, a njegova protukandidatkinja akademkinja Mirna Šitum 48 glasova. Akademik Davor Miličić 19. je predsjednik Akademije od njenog osnutka 1861.
Akademik Davor Miličić izabran je za novog predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na izbornoj skupštini HAZU održanoj u četvrtak, 12. studenoga, a na kojoj su birani članovi novog Predsjedništva Akademije.
Akademik Miličić dobio je 65 glasova, a njegova protukandidatkinja akademkinja Mirna Šitum 48 glasova. Akademik Davor Miličić 19. je predsjednik Akademije od njenog osnutka 1861. Od 2019. u dva mandata obnaša funkcija potpredsjednika HAZU. Za redovitog člana HAZU izabran je 2012.
Na skupštini održanoj u atriju obnovljene palače HAZU izabrani su i potpredsjednici HAZU, akademik Dario Vretenar kao predstavnik znanstvenih razreda Akademije s 89 glasova, i akademik Mladen Obad Šćitaroci kao predstavnik umjetničkih razreda Akademije s 69 glasova. Njihovi protukandidati bili su akademik Gordan Družić koji je dobio 22 glasa i akademik Krešimir Nemec koji je dobio 42 glasa.
Za novog glavnog tajnika HAZU kao jedini kandidat izabran je akademik Bojan Jerbić sa 102 glasa. Od 136 redovitih članova HAZU na skupštini ih je bilo nazočno 116.
Skupština je potvrdila izbor tajnika devet Akademijinih razreda koji su ujedno i članovi Predsjedništva HAZU.
Za tajnika Razreda za društvene znanosti izabran je akademik Igor Mikecin, za tajnika Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti izabran je akademik Ivo Piantanida, za tajnika Razreda za prirodne znanosti akademik Goran Durn, za tajnika Razreda za medicinske znanosti akademik Željko Kaštelan, za tajnika Razreda za filološke znanosti akademik Ranko Matasović, za tajnika Razreda za književnost akademkinja Dubravka Oraić Tolić, za tajnika Razreda za likovne umjetnosti akademik Velimir Neidhardt, za tajnika Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademik Zoran Juranić te za tajnika Razreda za tehničke znanosti akademik Sven Lončarić. Akademici Durn, Matasović i Oraić Tolić dužnost tajnika razreda obavljaju od 2023.
Izabrana su i četiri člana Predsjedništva HAZU. To su akademik Mario Šlaus iz Razreda za prirodne znanosti, akademik Mislav Ježić iz Razreda za filološke znanosti, akademkinja Željka Čorak iz Razreda za književnost i akademik Stanislav Tuksar iz Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju.
Mandat novog predsjednika, potpredsjednika, glavnog tajnika, tajnika razreda i članova Predsjedništva HAZU počinje 1. siječnja 2027. i traje četiri godine, s mogućnošću reizbora na još jedan mandat.
Akademik Davor Miličić rođen je 1962. u Zagrebu, gdje je završio Klasičnu gimnaziju i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, summa cum laude. U dobi od 27 godina stekao je naslov doktora medicinskih znanosti na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, kao najmlađi doktor znanosti u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji.
U KBC-u Zagrebu stekao je specijalizaciju iz interne medicine 1993. i od tada je zaposlen kao liječnik specijalist u Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb. Potom završava i subspecijalizaciju iz kardiologije. U dobi od 38 godina postaje pročelnikom Koronarne jedinice koju je transformirao u Zavod za intenzivno kardiološko liječenje, aritmije i transplantacijsku kardiologiju te u Zavodu osnovao dva nacionalna referentna centra: za intenzivnu i akutnu kardiologiju te za zatajivanje srca i transplantacijsku kardiologiju.
Od 1996. pokreće kardiološki dio programa transplantacije srca u KBC-u Zagreb, kojemu je na čelu i danas.
Godine 2007. postaje i predstojnikom Klinike za bolesti srca i krvnih žila i tu funkciju obnaša u kontinuitetu. Pod njegovim vodstvom u Klinici osnovano je šest nacionalnih referentnih centara i tri međunarodna centra izvrsnosti.
Već 23 godine u kontinuitetu akademik Miličić je predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva.
Redoviti je profesor interne medicine i kardiologije Medicinskog fakulteta u trajnom zvanju od 2014.
Od 2009. do 2015. bio je dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu u dva mandata. Dao je bitan doprinos unaprjeđenju diplomske i poslijediplomske nastave, osnovao Studij sestrinstva te uspješno predvodio međunarodnu akreditaciju Fakulteta. Pod njegovim vodstvom Fakultet je kao prvi u Europi dobio priznanje za izvrsnost Studija medicine na engleskom jeziku. Osnovao je Centar za palijativnu medicinu i medicinsku etiku na Fakultetu i pokrenuo longitudinalni predmet Temelji liječničkoga umijeća. Mentor je 11 disertacija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Osnivač je i voditelj Specijalističkog poslijediplomskog studija iz kardiologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Od 2026. predsjednik je Nacionalnog povjerenstva za izradbu nacrta Zakona o demografskoj obnovi Hrvatske.
„U duhu gesla uklesanog u kamen Kneževoga dvora u Dubrovniku: Obliti privatorum, publica curate!, spreman sam preuzeti odgovornu i časnu dužnost predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti“, kazao je akademik Davor Miličić u obraćanju uoči izbora. Istaknuo je uz ostalo da HAZU mora imati utjecaj na zakone i odluke koje se odnose na pitanja znanstvenih i umjetničkih politika u Hrvatskoj. „Nedopustivo je da se zakoni i važni pravni dokumenti i odluke iz djelokruga Akademije donose bez sudjelovanja Akademije odnosno njezinih predstavnika. Svako tijelo koje odlučuje o pitanjima znanosti, umjetnosti, kulture i visokoga školstva treba imati predstavnike HAZU, a mišljenje HAZU treba itekako uvažavati.
U svom se govoru nakon proglašenja rezultata izbora akademik Miličić zahvalio akademkinjama i akademicima na ukazanom povjerenju i istaknuo da su pred Hrvatskom akademijom mnogi izazovi koji se tiču ne samo dovršetka obnove Akademijinih zgrada, nego i hrvatskog naroda i društva.
„Uzdam se u našu slogu, našu suradnju, u međusobno uvažavanje, u poštivanje različitosti mišljenja, kako bismo bili složni i časno nosili zvanje akademika“, kazao je novoizabrani 19. po redu predsjednik HAZU.
Dosadašnjih 18 predsjednika Akademije bili su Franjo Rački, Pavao Muhić, Josip Torbar, Tadija Smičiklas, Tomislav Maretić, Vladimir Mažuranić, Gustav Janeček, Gavro Manojlović, Albert Bazala, Tomo Matić, Andrija Štampar, Grga Novak, Jakov Sirotković, Ivan Supek, Ivo Padovan, Milan Moguš, Zvonko Kusić i Velimir Neidhardt.
Od 2005. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, a redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio je od 1991., od 1977. član suradnik
Istraživačka skupina sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji (SAD) objavila je ovogodišnju studiju o znanstvenoj citiranosti, listu koja rangira dva posto najutjecajnijih svjetskih znanstvenika, odnosno oko 230.000 najcitiranijih znanstvenika u svim disciplinama. Objavljene su dvije liste: lista najutjecajnijih znanstvenika za cjelokupnu znanstvenu karijeru i lista najutjecajnijih znanstvenika za 2024. godinu.
Predložena izmjena sugerira da bi maturanti, umjesto interpretacija dubokih etičkih i moralnih dilema studenta Raskoljnikova, mogli raspravljati o tome kako je odjeven, čime se izravno narušava dostojanstvo čitanja, književnosti i samog čina maturalnoga ispita
Od triju predstavljenih časopisa Rad je najstariji Akademijin časopis, pokrenut je na početku njena djelovanja 1867., a široj književnoj i kulturnoj javnosti vjerojatno je najpoznatiji Forum, koji je pokrenut 1962., pod pokroviteljstvom Miroslava Krleže
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti danas ima 129 redovitih članova, od kojih je 18 žena, kao i 100 dopisnih članova te 72 člana suradnika, a izbori za nove članove obavljaju se svake dvije godine
Pritzkerova nagrada, koju je dobio čileanski arhitekt hrvatskoga podrijetla Smiljan Radić Clarke, dopisni član HAZU-a, najuglednije je svjetsko priznanje na području arhitekture koje se dodjeljuje od 1979. te se uspoređuje s Nobelovom nagradom
Zasnovan na ideji decentralizacije znanosti u Hrvatskoj, Zavod je započeo s radom 2005. godine, a od tada kontinuirano ispunjava svoju misiju promicanja znanosti i umjetnosti na regionalnoj i nacionalnoj razini
Akademija pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, razvoju i napretku hrvatskog društva u cjelini promičući izvrsnost s diseminacijom najviših dosega hrvatske znanosti i umjetnosti u domovini i svijetu
Provođenje Zakona o hrvatskom jeziku nije samo stvar Vijeća za hrvatski jezik kao savjetodavnoga tijela Vlade, nego dužnost i odgovornost svakoga sudionika u procesu prenošenja znanja o hrvatskom jeziku i svakoga sudionika u javnom životu naše zemlje
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 17 novih redovitih članova, šest dopisnih članova i 15 članova suradnika HAZU-a
Objavljivanjem prvih sedam od ukupno 28 svezaka Krležinih djela Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga na najdjelotvorniji način obilježavaju 130. obljetnicu rođenja književnoga velikana i velikana hrvatske kulture Miroslava Krleže, koji je bio jedan od najistaknutijih Akademijinih članova.