Radovi stotinjak studenata o temi – mobiteli u školama

Trend ograničavanja uporabe tehnologije za maloljetnike sve je širi. Australija je nedavno zabranila korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, na to se odlučila i Austrija, a u Hrvatskoj je odnedavno i službeno zabranjeno korištenje mobitela u školama, osim u edukativne svrhe.

Međutim, zabrana korištenja tehnologije sama po sebi nije dovoljna i može polučiti rezultate samo uz usporedan razvoj kritičke svijesti u uporabi tehnologija, smatraju stručnjaci Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ). Takvo razmišljanje bilo je i motiv za veliki projektni zadatak za studente treće godine Informatičkog dizajna TVZ-a.

Aktivistički dizajn

Njihove profesorice mentorice Jana Žiljak Gršić i Morana Jugović ponudile su im nekoliko aktualnih tema, no većina je odabrala ono o čemu se najviše priča: mobiteli u školama. Tema ulazi u područje aktivističkog dizajna. Kako nam objašnjavaju, aktivistički dizajn znači da autor izražava svoj stav o nekoj temi, aktualnom problemu i pitanju. To nije strogi zadani poslovni zadatak i upravo zbog toga i studenti vole takve zadane teme.

- Uvijek mi je draže ponuditi im neku temu koja je intrigantna, provokativna, aktualna, što će ih motivirati. I u ovoj temi su potaknuti da budu angažirani. U dizajnu je jako važno napraviti istraživanje i analizu, a to je u ovoj temi bilo posebno zanimljivo jer im je iznimno bliska. Nakon toga stvaraju koncept, svoj stav te idejna rješenja i dizajn. Iznenadilo me kad sam shvatila da većina njih ima negativan stav prema mobitelima u školi. Sretna sam da su to tako izrazili, mislim da su obavili jako dobar posao – kaže Jana Žiljak Gršić, kojoj završava drugi dekanski mandat na TVZ-u.

Plakati koje je radilo stotinjak studenata predstavljeni su na međunarodnom skupu Tiskarstvo i dizan 2026. prošli tjedan na zagrebačkom Kampusu Borongaj. Dizajn uključuje i prve dvije godine temeljnih predmeta te analizu i promišljanje prije samoga grafičkog rada.

Šarolika rješenja

- Važno nam je bilo da studenti mogu izraziti osobne stavove. Velika je razlika između ovakvog pristupa i onoga koji će morati pokazati kad dođu na tržište rada, gdje će morati poštovati zadanu, traženu formu. I to im se vjerojatno jako svidjelo pa su pokazali šarolika rješenja. Dio je ovoga projekta i da se studentima pruži mogućnost da njihovi radovi komuniciraju s javnošću, da taj njihov dizajn više ne živi samo u njihovim računalima. Stoga smo ih izložili te će za javnost biti još nekoliko prilika do ljeta da ih vide – kaže Morana Jugović.

Profesorice ističu kako je jako važno učenicima i studentima razjasniti to da nove tehnologije, poput umjetne inteligencije, ne mogu biti konačno rješenje, već eventualno pomoćni alat za njihov vlastiti rad i kreaciju.

Umjetna inteligencija može nam biti kvalitetna pomoć, asistencija, no studenti prije svega moraju razviti samopouzdanje u svoj rad, kreativnost koja će i dalje biti presudna. Ne treba se bojati umjetne inteligencije ni u našem poslu. Plašili su nas i računalima, pa danas upisujemo stotine studenata i većina ih dobiva angažmane već tijekom studija. No važno je tijekom obrazovanja inzistirati na razvijanju kritičkog mišljenja, kreativnosti i samostalnosti kod djece i mladih – ističe Jana Žiljak Gršić, čiji je otac Vilko Žiljak pionir računalne grafike na ovim prostorima.

Plakati „Mobiteli u školama” bit će izloženi 28. travnja u Tehničkome muzeju u Zagrebu na godišnjoj izložbi TVZ-a „Kreativno studiranje”. Krajem lipnja bit će predstavljeni i na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Postdigital Backlash: Past, Present, Future”, 22. i 23. lipnja.