Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Antonija Petričušić
Prof. Olja Družić upozorava na problem koji je vidljiv u osnovnoj školi, da neki roditelji nemaju novca za financiranje prehrane djeci, ne nestaje odlaskom djece u srednju školu
Četiri profesorice Pravnog fakulteta u Zagrebu, koje su prije nekoliko godina izborile državno financiranje školskih obroka za osnovce, sad započinju borbu i za srednjoškolce. Prof. dr. sc. Ivana Dobrotić, prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina, prof. dr. sc. Marijana Kletečki Radović i izv. prof. dr. sc. Antonija Petričušić od Vlade traže povećanje iznosa za prehranu osnovnoškolaca, ali i preuzimanje odgovornosti za prehranu srednjoškolaca.
– Radi se o zdravlju velikog broja učenika. Srednje škole u Hrvatskoj pohađa više od 147.000 učenika, to je ogroman broj mladih ostavljenih izvan sustava. Inzistiramo, kao i u slučaju osnovnih škola, na argumentu pravednosti. Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati ni na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Petričušić.
Priča o prehrani u srednjim školama je komplicirana, ali nema ni ozbiljnije inicijative države da se to promijeni – srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj i dalje nije obavezno, a time nema ni obaveze države da sufinancira prehranu. S obzirom na to da su osnivači škola jedinice lokalne uprave, za uređenje prostora zadužene su županije i gradovi, odnosno same škole. A to znači da nema standardizirane politike o tako važnom pitanju.
Pa tako dio škola ima kantine. Primjerice, ove je jeseni kantinu otvorila zagrebačka V. gimnazija. Tome su prethodili mjeseci uređenja, javnog natječaja itd. No i u kantinama su sve veće cijene. Dio škola nema prostor ili nije vlasnik zgrade te ne može ni otvoriti kantinu. Eventualno imaju aparate s grickalicama ili napicima, a učenici užinu kupuju u obližnjim pekarama i trgovinama ili je donose od kuće.
U anketi koju su provela 24sata među roditeljima, većina ih je istaknula kako im djeca jedu bureke, sendviče te da na prehranu troše 10-15 eura tjedno.
– Tjedno troši 10 eura, nekad i više ovisno o rasporedu sati. Kad je duže u školi, treba mu više od dva eura, jer jedna pizzeta mu nije dovoljna. Kupuje u Pan-Peku ili Mlinaru – kazala je jedna majka.
– Moja kći ide u 2. razred srednje škole. Nosi obrok od kuće, nekad tortilje s raznim punjenima, nekad sendviče, nekad cijeli ručak, ovisno kad je u školi, ujutro ili popodne. Ponese si i slatkiš ili voće – pojasnila je druga.
Roditelji ističu i to da djeca nemaju dovoljno vremena, čak ni na velikom odmoru, da pojedu na miru.
Dio osnivača povremeno organizira projekte poput dostave voća u škole. Iako bi i srednje škole trebale biti obuhvaćene projektom jednosmjenske nastave, što znači da bi trebale dobiti i nekakve kuhinje, blagovaonice, naši nam sugovornici kažu kako je to daleka budućnost. I osnovne škole teško pronalaze kuharice i domare, a one su prioritet.
Profesorice Pravnog fakulteta ipak kažu kako ima raznih mogućnosti. Država osigurava sredstva za besplatne obroke u osnovnim školama, subvencionira se i studentska prehrana u menzama, pa studenti za dva-tri eura mogu pojesti kompletan ručak, u Saboru, kao i u većini državnih institucija, u kantinama se može pojesti jako dobar ručak za sitan novac.
Prof. Družić upozorava na problem koji je vidljiv u osnovnoj školi, a to je da neki roditelji nemaju novca za financiranje prehrane djeci, ne nestaje odlaskom djece u srednju školu.
Premijer Plenković poslušao je njihovu inicijativu „Pravo svakog djeteta na školski obrok” te država osigurava 1,33 eura po osnovcu i obroku od 2023. godine. Taj se iznos do danas nije promijenio. Profesorice ističu kako bi i taj iznos trebalo povećati, iako se škole i dalje snalaze, unatoč troškovima koji rastu iz godine u godinu.
– Spremne smo ponovo naći se s premijerom i iznijeti mu podatke o situaciji, ali i određena rješenja. Živimo u modernim vremenima, može se napraviti aplikacija preko koje će učenici dobivati bonove za prehranu. No ovaj dio više ne može ostati zanemaren. I ne treba čekati godinu dana. Obroci u osnovne škole uvedeni su na polugodištu – zaključuje prof. Petričušić.
Unatoč nekim kritikama, praksa je pokazala kako je taj iznos dovoljan za nabavku namirnica potrebnih za pripremu obroka. U nekim školama, u Slavoniji, ali i šire, na godišnjoj razini i ne uspiju potrošiti cijeli iznos, izjavio je državni tajnik Stipe Mamić
Predstava je predviđena za starije od 12 godina, gledaju je i osnovci i srednjoškolci; sve se predstave rasprodaju, a promoviraju je profesorice – usmenom predajom
Nas ne prepoznaju ni prosvjetni sindikati jer smo malobrojni pa se borimo sami. Hendikepirani smo i u odnosu na odluku Vlade o nemogućnosti zapošljavanja računovodstvenog ili administrativnog referenta
Živimo na različitim obalama, govorimo različitim jezicima, ali velik dio naše svakodnevice odvija se pod istim svjetlom
Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima
Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije
Kad sljedeći put štrajkaju učitelji, voljela bih da se uz opravdano pitanje „Tko će čuvati djecu?” postavi još jedno: „Što možemo učiniti da ljudi kojima svakodnevno povjeravamo djecu mogu dobro raditi svoj posao?”
Trebamo prihvatiti problem, razumjeti ga, zasukati rukave, raširiti oči i krenuti u njegovo rješavanje kako bismo umjesto problema na vrh društva mogli postaviti – trešnju
U školi nikada nije dosadno, jer nijedan dan nije isti. Teško se može isplanirati i predvidjeti u kojem će smjeru krenuti, no zato smo svi u kolektivu složni u zajedničkom naporu da učenicima damo najviše što možemo i da im gimnazijske dane ispunimo znanjem, znatiželjom, veseljem i ugodom – ravnateljica Anita Perišić
Jubilarno izdanje kampanje prilika je da se podsjeti da učenje nije ograničeno na određenu dob, životno razdoblje ili obrazovnu instituciju
Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?
Održana međunarodna znanstvena konferencija o visokoškolskom knjižničarstvu i visokom obrazovanju u doba umjetne inteligencije i digitalnog kapitalizma