Može li Međimurje biti po uzoru na Ljubljanu ili Beč?

Učenici fakultativne nastave Škola i zajednica iz Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, uz vođenje Željke Kadi, prof., izvrsne savjetnice, uočili su problem u svojoj lokalnoj zajednici te pristupili projektu „Život mladih na čekanju – kako do priuštivoga stanovanja?”. Svrha projekta bila je istražiti stambene potrebe mladih i tek zaposlenih osoba u Međimurju, dublje razumjeti učinke samostalnog stanovanja na mentalno zdravlje, samopouzdanje i financijsku neovisnost te potaknuti dijalog s lokalnom zajednicom o razvoju održivih modela priuštivog stanovanja.

Projekt je to tijekom kojeg su željeli saznati u kojoj je mjeri njihova lokalna inicijativa usklađena s Nacionalnim planom stambene politike do 2030. te postoje li osnove za razvoj EU projekta usmjerenog na izgradnju objekata s mikrostambenim jedinicama za priuštivi najam mladih. Kako ističu, žele upozoriti javnost i donositelje odluka na jedan od ključnih problema mladih – nedostatak priuštivoga stanovanja. Pritom smatraju da su mikrostambene jedinice za najam konkretno i ostvarivo rješenje.

Što su otkrili? 

U sklopu projekta proveli su istraživanje anketom „Ispitivanje interesa mladih za priuštivo stanovanje u Međimurju”, kojoj je cilj prikupiti informacije o planovima mladih na pragu samostalnosti, istražiti njihove stambene potrebe, razumjeti prepreke (visoke cijene najma, nedostatak najamnih stanova, otežano stambeno osamostaljivanje). Anketa je namijenjena polaznicima završnih razreda srednjih škola i završnih godina visokoškolskih ustanova. Rezultate ankete koristili su kao podlogu za dijalog i konkretne inicijative koje su predložili lokalnoj zajednici i nadležnim institucijama. 

Posebno izdvajaju rezultate ankete: čak 70 posto ispitanih maturanata i studenata želi priuštivo podstanarstvo; više od 60 posto mladih upravo u tome vidi ključni razlog za ostanak u Međimurju, 53 posto u Čakovcu; 70 posto ispitanika spremno je dijeliti garsonijeru s cimerom; većinski razlozi koje navode želja su za samostalnošću, previsoke najamnine na tržištu u odnosu na plaće i nesigurni uvjeti najma. Sve ovo upućuje na veliki interes i potrebu mladih ljudi na pragu osamostaljivanja za samostalno priuštivo stanovanje. 

Odgovore o utjecaju samostalnosti mladih nakon zapošljavanja na osjećaj kontrole nad vlastitim životom, razvijanje samopouzdanja i preuzimanje odgovornosti potražili su kod kliničke psihologije Marte Vugrinec Pivčević, koja također naglašava da je stanovanje temeljna ljudska potreba i treba biti rezultat slobodnoga odabira mladih. Kada mlada osoba ima želju živjeti samostalno, a ekonomski uvjeti to ne dopuštaju može doživjeti nezadovoljstvo i osjećaj „stajanja na mjestu”, što je potvrda za dobar odabir naziva problema „Život mladih na čekanju”. 

Mladima su se obratili i putem edukativne igre na mobitelima „Život na čekanju – pronađi svoj put”, koja ih dovodi do spoznaje koji su im prioriteti (sloboda, sigurnost, udobnost, fleksibilnost) i na koji ih oblik stanovanja odabrani prioriteti upućuju u zreloj fazi života (stan u gradu – 29 posto, kuća s dvorištem 47 posto, najam stana 24 posto ili život s roditeljima 0 posto).

Konkretni koraci

Učenici su u sklopu nastave Škola i zajednica razgovarali i s donositeljima odluka i stručnjacima. Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir podržao je njihovu inicijativu te je ocijenio realno ostvarivom putem EU projekata u lokalnoj zajednici, ističući važnost pravodobne pripreme lokalne infrastrukture i dokumentacije u periodu do 2027. godine. U ovoj fazi EU je spremnija nego ikad izdašno financirati projekte priuštivog stanovanja. Nadalje, financijski stručnjaci iz OTP banke uputili su učenike u osnove štednje i modele financiranja stanovanja.

Učenici su pak poduzeli konkretne korake: kao primjer dobre prakse prepoznali su Gerbičev projekt koji je pilot-projekt Stambenog fonda Republike Slovenije i koji je zaživio 2022. godine s idejom i ciljem povećanja samostalnosti mladih (zaposlenih i studenata) između 18 i 29 godina, u trajanju od maksimalno tri godine. Posjetili su Ljubljanu i zgradu u Gerbičevoj 55, gdje su im domaćini pokazali kako izgleda kvalitetno i priuštivo stanovanje za mlade, koje sa svim troškovima iznosi već od 210 do 350 eura mjesečno. Iza projekta u Ljubljani stoji provjereni bečki model. U Hrvatskoj nisu pronašli sličan primjer. 

Potom su pokrenuli izradu idejnoga rješenja zgrade s mikrostambenim jedinicama za priuštivi najam (prof. Ilija Vabec, Graditeljska škola Čakovec). O svemu tome razgovarali su s preloškim gradonačelnikom Ljubomirom Kolarekom i čakovečkom gradonačelnicom Ljerkom Cividini, koje su posjetili. Gradonačelnici Čakovca i Preloga pohvalili su njihov rad, a gradonačelnica Cividini, na pitanje može li Čakovec slijediti primjer Ljubljane, odgovorila je pozitivno. 

Je li trenutak za priuštivo stanovanje u Međimurju? Vrijeme će pokazati, zaključuju radišni učenici Ekonomske i trgovačke škole Čakovec.