Većinom su u razredu dva učitelja, ponekad i tri te se uključuju i asistenti u nastavi koji nisu pomoćnici pojedinačnom učeniku, već učitelju
U sklopu Erasmus plus programa Europske unije, školski psiholog Leon Aleksić i učiteljica hrvatskoga jezika Ivana Canjuga iz VI. osnovne škole Varaždin posjetili su grad Harnosand i tjedan dana boravili u školi „Hedda Wisingskolan”. Škola broji oko 360 učenika i 55 zaposlenika, među kojima su učitelji i asistenti u nastavi. Škola ima 12 razrednih odjela te dodatnu skupinu učenika s teškoćama iz spektra autizma. Zanimljivo je da škola koristi i vanjske stručnjake, poput medicinskih sestara, učitelja za učenike s teškoćama, savjetnika za socijalni aspekt obrazovanja, koje dijele s drugim ustanovama.
Tijekom boravka imali su priliku upoznati švedski obrazovni sustav i organizaciju škole, pri čemu valja naglasiti veliku autonomiju ravnatelja koji je odgovoran za zapošljavanje, upravljanje budžetom te određivanje plaća zaposlenika prema unaprijed definiranim kriterijima koji uključuju kvalitetu obavljanja posla, dijeljenje dobre prakse s kolegama te osobni angažman u radu škole i zajednice.
Važnost inkluzivnosti
Švedski obrazovni sustav karakteriziraju snažna podrška učenicima i pristupačnost obrazovanja. Djeca započinju školovanje s navršenih sedam godina, dok već sa šest godina mogu pohađati predškolu. Vrtići su u većini slučajeva besplatni, a postoji i „open kindergarten”, gdje roditelji i djeca mogu sudjelovati u aktivnostima bez obzira na radni status roditelja.
Sudionici mobilnosti imali su priliku upoznati se i s posebnostima Sami škole – jedinstvenog obrazovnog modela namijenjenog autohtonom narodu Sámi. Sami škola važan je dio švedskog obrazovnog sustava jer omogućuje djeci očuvanje vlastitog identiteta, jezika i tradicije. Namijenjena je ponajprije učenicima čije se obitelji bave tradicionalnim uzgojem sobova, zbog čega je nastava često prilagođena njihovu načinu života i sezonskim migracijama. Nastava u Sami školama odvija se na švedskom jeziku, ali i na jednom od sámskih jezika, čime se aktivno potiče dvojezičnost i očuvanje kulturne baštine.
Osim uobičajenih nastavnih predmeta, učenici stječu znanja o povijesti, običajima i tradiciji svog naroda. Ovaj model obrazovanja pokazuje kako je moguće uspješno povezati suvremeni školski sustav s potrebama autohtonih zajednica. Sudionici mobilnosti istaknuli su kako je upoznavanje sa Sami školom bilo posebno vrijedno iskustvo koje naglašava važnost inkluzivnosti, poštovanja različitosti i očuvanja kulturnog identiteta u obrazovanju.
Školska kuhinja
Nakon vrtića, učenici idu u školu od prvog do šestog razreda u kojoj nema brojčanih ocjena do 6. razreda, gdje se odgovornost stavlja na samog učenika, a ne na sustav. Nakon toga, prelaze u školu koja ima preostala tri razreda, u kojoj su boravili i sudionici mobilnosti. U školi nema zvona jer ne traju svi nastavni sati jednako. Nema dežurnih učitelja, a školska im kuhinja nudi na izbor više vrsta hrane koja se temelji na ribi, salati i mesu. Prema riječima učitelja i viđenom u školi, nemaju problema s disciplinom, većinom su dva učitelja u razredu, a ponekad i tri te se uključuju i asistenti u nastavi koji nisu pomoćnici pojedinačnom učeniku, već učitelju. Učenici većinu stvari uče u školi jer se smatra da je kod kuće potrebno vrijeme za odmor i obitelj. Švedski sustav ima predmet Domaćinstvo, kao i predmet Craft gdje se šije, pili, brusi, uči izrađivati predmete za korištenje u kući i slično.
Nakon osnovnog obrazovanja, učenici nastavljaju školovanje u gimnazijama („upper secondary schools”), a potom imaju mogućnost upisa na sveučilišta ili visoke strukovne škole. Švedski sustav posebno potiče sudjelovanje u glazbenim i kulturnim aktivnostima koje su uglavnom besplatne, dok se određene aktivnosti poput hokeja ili jahanja dodatno naplaćuju zbog potrebne opreme.
