Ne smijemo se navući na paniku

U slučaju da se ovakvi scenariji nastave, smatram da bi za popodnevnu smjenu učenika bilo dobro odraditi nastavu online – Željka Frković, ravnateljica X. gimnazije Ivan Supek, Zagreb Nije problem to što učenici izgube dva ili tri sata nastave, već činjenica da su ovakvi incidenti uznemiravajući, remete nastavni proces – Marija Pustak, ravnateljica Prirodoslovne škole Split U svijetu je, pak, na udaru ponajviše SAD, a prijetnje su rasprostranjene gotovo po cijeloj zemlji. Nagli je porast posljednjih godina primijećen i u Aziji, posebno u Indiji, koja bilježi stotine prijetnji godišnje Do zaključenja ovoga broja, policija je uhitila najmanje tri mlađe osobe dovedene u vezu sa slanjem prijetećih mailova, masovno slanih na adrese niza škola i vrtića. Prema dostupnim informacijama, na području Dalmacije uhićene su dvije osobe, od kojih je jedan srednjoškolac. U Zagrebu je uhićen jedan petnaestogodišnjak. Prema pisanju medija, iako se osumnjičenici navodno nisu međusobno poznavali, policija je tijekom kriminalističkog istraživanja otkrila vezu: svi su bili sudionici gamerskih chatova, grupa u kojima su i nastale ideje o slanju prijetećih mailova. Zasad nije poznato je li riječ o nekom obliku izazova ili su iza maloljetnika stajale treće osobe, koristeći ih za ostvarenje cilja – širenja panike. Uhićeni maloljetnici suočavaju se s optužbama za terorizam, a je li to kraj priče s unošenjem nemira u odgojno-obrazovne i druge ustanove pokazat će dani pred nama. Intenzivan val lažnih dojava o postavljenim bombama u školama Hrvatske iskusili su gradovi: Zagreb (gotovo svakodnevne dojave), Split, Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Šibenik i Pula. Više je škola dobilo više prijava u razmaku od nekoliko dana. „Normalizacija” prijetnji U situaciji učestalih dojava, škole ne mogu funkcionirati kao inače. Stoga se nameće niz pitanja, ne samo o sigurnosti, već i deformaciji nastave, ali i o psihološkom učinku, pogotovo na mlađu djecu. Kako, dakle, ovakve okolnosti utječu na funkcioniranje škola? Jesu li procedure evakuacije dovoljno jasno definirane i redovito uvježbavane? Tko nakon evakuacije daje „zeleno svjetlo” za povratak u školske zgrade? Kako se sprječava panika? Naposljetku – kako spriječiti „normalizaciju” prijetnji (početak ignoriranja)? Željka Frković, ravnateljica zagrebačke X. gimnazije Ivan Supek, dojavu je primila dvaput. S obzirom na to da je riječ o gimnaziji koja dijeli zgradu s drugom školom, 1. tehničkom školom Tesla koja nije primila dojave, evakuacija je obuhvatila više od tisuću učenika obje škole. Kada dođe mail, objašnjava ravnateljica, obavještavaju se razrednici i učenici. Umjesto na zborno mjesto (školsko dvorište na koje se izvode učenici tijekom vježbi evakuacije), učenici su upućeni kućama. – Poslali smo ih kući zbog bojazni da je teško kontrolirati toliki broj učenika na otvorenom igralištu tijekom više sati. Nakon što je policija obavila pregled zgrade, pozvali smo popodnevnu smjenu na nastavu. U slučaju da se ovakvi scenariji nastave,