Maloljetnici ne će moći igrati na kladomatima

‒ Na kladomatima u ugostiteljskim objektima predviđeno je postavljanje posebnih čitača identifikacijskih isprava. Na taj će način bilo koji maloljetnik identifikacijsku ispravu morati prisloniti uz poseban čitač i time će, ako ne posjeduje ispravu, automatski biti onemogućen u igranju na kladomatima ‒ rekla je državna tajnica u Ministarstvu financija, odgovarajući na brojne replike.

Uz to, poručila je, takav sustav čitača omogućuje i automatsko isključivanje igrača koji su u jedinstvenom registru isključenih igrača, koji se uspostavlja tim izmjenama zakona, a koji će ustrojiti i voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

HDZ-ova Mislava Hermana zanimalo je hoće li se izmjenama zakona maknuti kladomati iz ugostiteljskih objekata jer, upozorio je, 13 posto srednjoškolaca ima ozbiljne psihičke tegobe zbog klađenja, što dovodi i do disfunkcionalnosti u njihovim obiteljima.

I DP-ovu Ivanu Mujkić zanimalo je hoće li postavljanje čitača identifikacijskih isprava na kladomatima onemogućiti maloljetnike da se klade, upozorivši da su maloljetnici „vrlo dosjetljivi”. Rogić Lugarić je odgovorila kako su zbog toga i predvidjeli da će priređivaču igara koji dosljedno krši društveno odgovorne mjere i ne pazi na registraciju igrača biti oduzeta licenca.

SDP-ova Borisa Lalovca zanimalo je kako suzbiti oglašavanje igara na sreću putem društvenih mreža, a državna tajnica mu je odgovorila da se sada prvi put uvodi restriktivni sustav oglašavanja te je Ministarstvo financija prvi put u prilici obavijestiti npr. Google, Facebook i druge o zabrani oglašavanja.

‒ Pokazalo se da su Google, Facebook i drugi pružatelji usluga spremni na suradnju i da u situacijama u kojima su svjesni postrožavanja zakona znatno drugačije reagiraju u situacijama ilegalnih priređivača ‒ kazala je.

Tijekom brojnih replika zastupnici su, uz vladajuće, većinom podržali namjere izmjena zakona, ali je oporba upozoravala da je klađenje, nakon ovisnosti o alkoholu i duhanu, treća ovisnost u zemlji te se založili za potpunu zabranu oglašavanja, pri čemu navode i kako regulacija interneta nikada nigdje nije uspjela.

Za potpunu zabranu oglašavanja, kao što je to za alkohol i duhanske proizvode, zauzela se SDP-ova Marija Lugarić, a Rogić Lugarić joj je odgovorila kako nijedna europska zemlja nije zabranila noćno oglašavanje igara na sreću.

Mostov Marin Miletić i Ivana Kekin iz Možemo! založili su se za uklanjanje 3700 kladomata iz ugostiteljskih objekata jer im, smatraju, tamo nije mjesto. Kekin je upozorila da 12 posto srednjoškolaca pokazuje simptome ovisnosti o kockanju, dok je više od 70 posto srednjoškolaca kockalo. Na upit nezavisne zastupnice Vesne Vučemilović, državna tajnica je pojasnila da u prijedlogu izmjena zakona više ne postoji mogućnost da se igre na sreću oglašavaju na televiziji i radiju po 15 minuta prije, za vrijeme i nakon sportskog događaja.

Također je, pri predstavljanju izmjena zakona, pojasnila da se izmjenama postojeća zabrana oglašavanja u radijskim i televizijskim emisijama te tiskanim materijalima za djecu proširuje zabranom oglašavanja na sreću u svim tiskanim medijima.

No, oglašavanje putem interneta te u audiovizualnim i radijskim programima zabranjuje se u vremenu od 6 do 23 sata uz iznimku internetskih stranica priređivača s tzv. stečenim pravom priređivanja u RH. Od ograničenog oglašavanja izuzete su i lutrijske igre koje su igre na sreću nižeg rizika. Zabranjuje se i oglašavanje igara na sreću na svim javno vidljivim površinama osim na vanjskim dijelovima prostora u kojima se te igre priređuju.

Predložene izmjene usmjerene su i na sprječavanje rada nelegalnih internetskih priređivača.

Boris Piližota (Klub SDP-a) upozorio je na ilegalne online priređivače igara na sreću koji, kako tvrdi, u Hrvatskoj drže 38 posto tržišta. Smatra, zakonski bi se morao blokirati i pristup IP adresama i financijske transakcije uplata u online igre.

Kao pozitivan primjer naveo je Dansku koja na dnevnoj razini blokira 700 takvih internetskih adresa, nasuprot našoj Poreznoj upravi koja je u nekoliko godina blokirala 762 ilegalne kladionice. Uspješan je primjer i Poljska koja je blokadama IP adresa, transakcija i marketinškog sadržaja crno tržište smanjila sa 78 na svega 14,5 posto, dodao je Piližota.

Ovisnost o kocki pošast je koja se brzo razvija i kao epidemija se širi među djecom i mladima. Kockanje ne razara samo kockara nego cijelu obitelj i društvo ne smije na to slijegati ramenima, poručili su uz ostalo zastupnici.

Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, Unija Kvarnera i ISU-PIP-a) predložio je da se dio prihoda od poreza na igre na sreću usmjeri na financiranje savjetovališta i preventivnih programa za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih. Cilj zakonskih izmjena je uvođenje dodatnih mehanizama za sprječavanje razvoja ovisnosti o igrama za sreću, poručila je Danica Baričević (Klub HDZ-a). 

R. I.