Gimnazija je postala mjesto susreta, plodonosnih suradnji, sklapanja poznanstava i prijateljstva te njegovanja kulturne baštine
Neposredno uoči otvorenja Vinkovačkih jeseni, 20. rujna, Gimnaziju Matije Antuna Reljkovića u povodu realizacije projekta „Obrazovanje na hrvatskome jeziku za očuvanje kulturno-povijesne baštine – poveznica između Gimnazije u Vinkovcima i Subotice”, a u sklopu Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Republike Srbije, posjetili su gosti iz Subotice. U delegaciji su bili predsjednica udruge partnera projekta Hrvatskog prosvjetnog društva Bela Gabrić iz Subotice Margareta Uršal, Nataša Stipančević, predstavnica odbora za obrazovanje, članica izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća i Slavko Benčik, gimnazijski nastavnik i vijećnik HNV-a te dvadesetak subotičkih gimnazijalaca koji pohađaju nastavu na hrvatskome jeziku.
Goste je na početku druženja srdačno pozdravila ravnateljica Gimnazije Ivana Biljan, a potom su im se obratile pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i društvene djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije Jadranka Mustapić-Karlić te pročelnica Upravnog odjela društvenih djelatnosti Grada Vinkovaca Andrea Vinković. Gosti iz Subotice imali su priliku pogledati i kratki videozapis o Vinkovcima koji je pripremila nastavnica hrvatskoga jezika Marija Tikvić te poslušati pjesmu Dragutina Tadijanovića „Dugo u noć, u zimsku bijelu noć” u izvedbi nastavnice hrvatskoga jezika Ozane Vučine i učenika Jakova Jozinovića.
Uslijedilo je predavanje bivše vinkovačke gimnazijalke, a sada docentice na Filozofskome fakultetu u Osijeku Vere Blažević Krezić pod nazivom „Jazik otačaski i pismo materinsko”. Njime su na vrlo zanimljiv način predstavljena dva važna segmenta hrvatske jezične povijesti: staroslavenski jezik kao „jazik otačaski”, jezik starih svetih knjiga na kojem se zbog bolje razumljivosti odvilo i pokrštavanje Slavena te glagoljica kao „pismo materinsko”, tisućljetno hrvatsko pismo kojim su pisani važni spomenici hrvatske srednjovjekovne pismenosti. Time su staroslavenski jezik i glagoljica predstavljeni kao dijelovi kulturne baštine vrijedni njegovanja, ne samo na nacionalnoj nego i na lokalno-regionalnoj razini.
Učenici su imali priliku sudjelovati u raznovrsnim i atraktivnim radionicama koje su im pripremili nastavnici i učenici vinkovačke gimnazije. O nekim poznatim bivšim vinkovačkim gimnazijalcima mogli su čuti zanimljive priče na radionici „Bivši gimnazijalci – poznati prirodoslovci” koju su vodile nastavnice Jasenka Celić i Jasenka Krznarić Barić. Na radionicama Prove me wrong i Zeig, was du kannst!, koje su vodile nastavnice Jasna Lovrić i Mirna Pucelj, učenici su se mogli upoznati sa zanimljivim metodama učenja stranih jezika. Nadalje, radionicom „Filmologija i film u nastavi Povijesti”, koju su vodili nastavnici Marija Tikvić i Marko Vujeva, učenici su mogli uvidjeti kako je vinkovačkim gimnazijalcima približen film kao izvor i cilj učenja u okviru redovne nastave Povijesti i fakultativne nastave Filmologije. Povijesni je dio obogaćen i interdisciplinarnom radionicom „Priča o kestenu” koju su vodile nastavnice Melita Barić Tominac, Brigita Jurić Katunić i Snježana Lukač te nastavnik Krunoslav Marijanović, koji je ujedno organizirao i radionicu o Orionu.
Učenici su mogli obogatiti i svoje znanje iz prirodoslovno-matematičkoga područja na radionicama „Kemija oko nas” i „Matematičke igre”, koje su osmislile nastavnice Maja Dubovicki i Ivana Lukanović, a nastavnik Josip Krpan predstavio im je astronomiju u okviru radionice „Tragom Sunca”. Posjetili su i školsku knjižnicu te upoznali njezine raritetne naslove, a posjetili su i novu Gradsku knjižnicu Vinkovci. Svoje vršnjake iz Subotice vinkovački su gimnazijalci upoznali s važnim gradskim kulturnim znamenitostima i povijesnim zanimljivostima, za što su ih pripremili nastavnici Marko Vujeva, Ines Glavaš i Katarina Tabak. Tako su subotički srednjoškolci upoznali Vinkovce i vinkovačku gimnaziju iz prve ruke. Saznali su puno toga o povijesti jezika, ali i o tome kako se njeguje tradicijsku kulturu grada Vinkovaca kao dio zajedničke nacionalne baštine u sklopu manifestacije Vinkovačkih jeseni.
Osim Subotičana, istog su dana gosti u vinkovačkoj gimnaziji bili i gimnazijalci iz Kenzingena koji su imali priliku upoznati ne samo gimnaziju nego i grad i vinkovačku tradicijsku kulturu kao dio zajedničke europske kulturne baštine. Naime, suradnja u vidu razmjene učenika Gimnazije Kenzingen i Gimnazije Matije Antuna Reljkovića traje od 2002. godine. Učenici vinkovačke gimnazije, koji su najvećim dijelom polaznici DSD-a (Deutsches Sprachdiplom), nastave u svrhu pripreme za polaganje njemačke jezične diplome, posjetili su grad Kenzingen od polovicom srpnja ove godine, a svojim njemačkim prijateljima gostoprimstvo su uzvratili koncem rujna.
Tako je Gimnazija (p)ostala mjesto susreta, plodonosnih suradnji, sklapanja poznanstava i prijateljstva te njegovanja kulturne baštine. Upravo stoga, zidovima vinkovačke gimnazije, usmjerenima u budućnost, odzvanjaju stihovi „kad poželiš se ravnice, dođi u [gimnaziju u] Vinkovce”.
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije