No, nešto ne štima i pomalo je apsurdno da se učitelji potrude tolikim učenicima dati ocjenu odličan, a da se istodobno ne potrude onome malo slabijem prvašiću pomoći da realizira svoje potencijale i da svlada nastavne sadržaje barem za dvojku. I to je posao učitelja, a ne pod pritiskom bolesno ambicioznih roditelja popustiti i lopatom dijeliti petice ‒ za koje se na nacionalnim ispitima ipak pokaže da su dobrano nategnute ‒ a s druge strane rušiti prvašića jer nije svladao velika tiskana slova te ga tako ubiti u pojam I učiniti ga mrziteljem škole...

Čuli ste, siguran sam, onaj vic o Muji i Hasi koji su odlučili postati lovci. Položili su lovački ispit, kupili puške, nabavili pse i krenuli u lov na fazane. Nakon višesatnoga bezuspješnog tumaranja po vrištinama, visokoj travi, poljima zasađenima kukuruzom, stali su da se odmore, gucnu malo brlje iz rostfraj-pljoske pa će sav jadan Mujo Hasi: Slušaj, Haso. Ja više ne mogu. Ne znam u čemu je problem. Ili ovdje nema fazana ili mi psa prenisko bacamo!

Ako pogledamo rezultat aktualnog „zagrebačkog slučaja”, čiji tempo diktiraju roditelji učenika u čijoj su ekipi i odvjetnici, jasna je njihova prednost pred institucijama. Gdje je granica roditeljske moći? Odgovor učitelja s dugogodišnjim stažem glasi: „Nema je. Ona je fiktivna i oblikuje se poput žvakaće gume, ovisno o tomu koliko su roditelji utjecajni odnosno uporni”

Umjetnost unutar obrazovnog sustava pruža neprocjenjiv doprinos mladim generacijama, ne samo kao sredstvo kreativnog izražavanja, već i kao alat za očuvanje kulturne baštine te razvoj ključnih osobnih i društvenih vještina

Činjenica da su mobiteli loši za fizičko zdravlje djece jer zbog sjedilačkog stila života sve je više pretilosti, dijabetesa, problema s kralježnicom i kratkovidnošću. Djeca su nespretna, ne znaju se penjati, trčati, uhvatiti loptu rukama, ne znaju pasti. Ne znaju držati pribor za jelo, olovku, a grafomotorika im je također loša. Narušeno je i mentalno zdravlje učenika, ne mogu zadržati pažnju na satu, nemaju fokus na učenje, a mobiteli utječu na njihovu emocionalnu stabilnost, na njihov društveni život, budući da se sve manje druže s vršnjacima, sve manje razgovaraju, ne prepoznaju tuđe emocije, ne razvijaju empatiju niti socijalnu inteligenciju.

Pritisci zbog ocjena, prijetnje žalbama, zlonamjerne pritužbe i negativne internetske recenzije neki su od načina na koje studenti pokušavaju utjecati na profesore. Istraživanje pokazuje da je zlostavljanje u akademskom okružju znatno raširenije nego na drugim radnim mjestima

Na festivalu filma djece i mladih zemalja Mediterana dokumentarni film „Dom koji se pamti”, u produkciji domske Filmske družine BuraMotion, osvojio je Grand Prix za najbolji film festivala

Ravnomjernijom raspodjelom modula kroz sve razrede ujednačilo bi se opterećenje učenika i nastavnika, dok bi učenici opće i srodne sadržaje povezali sa stručnim modulima tijekom cijelog školovanja, a ne samo na njegovu početku

Film snažno poziva društvo da postane osjetljivije, strpljivije i odgovornije, upozorava da je ruganje oblik nasilja, a razumijevanje prvi korak prema uključivijoj zajednici

Škole su dobile imena pisaca gotovo isključivo zbog rođenja ili zasluga za mjesto u kojemu je škola, što upućuje na dominantni zavičajni kriterij pri odabiru imena, dok su nacionalne zasluge u drugom planu

Znanstveni skup „Tragom riječi i baštine”, posvećen prof. emerit. dr. sc. Alojzu Jembrihu, hrvatskom kroatologu, književnom povjesničaru, jezikoslovcu, slavistu i filologu povijesti hrvatskoga jezika i kajkavske dijalektologije, prigodom njegova 80. rođendana i 50. obljetnice znanstvenoga rada, održan je u petak 13. studenoga 2026. u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Odsjeka za kroatologiju, na Znanstveno-učilišnom kampusu na zagrebačkom Borongaju.

U našoj Galeriji pogledajte 26 fotografija odabranih sa stručnog skupa ravnatelja osnovnih i srednjih škola, održanog u Šibeniku pod nazivom „Novi kod za ravnatelje“

Među ovogodišnjim književnim novitetima najveću pozornost zaslužilo je šest knjiga iz četvrtog kola Djela Miroslava Krleže te novi naslovi dvaju istaknutih akademika – zbirka pripovijesti Lica naličja Ivana Aralice i zbirka poezije Postojbina Drage Štambuka