O tomu što je donijela modularna reforma objašnjava iz svog iskustva ravnatelj Elektrotehničke i prometne škole Osijek Antun Kovačić, ujedno predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. – Potrebno je znatno ranije planirati, uključiti veći broj suradnika – prije svega voditelja smjene, satničara, voditelja stručnog vijeća, pedagoga te naravno ravnatelja. Imamo 16 razrednih odjela obuhvaćenih modularnom nastavom, a prvi je korak priprema nastavnika za cjelovitim upoznavanje sa strukovnim kurikulima što je vrlo zahtjevno jer je riječ o opsežnim dokumentima. Ono što smo lani zamijetili jest koliko je važno planiranje aktivnosti kojima će se steći ishodi. Imamo osjećaj da suradnja s nastavnicima ide iznimno teško jer se zajedničke aktivnosti provode u dva ili tri modula na istoj temi ili aktivnosti koje treba svladati. Ali ima svijetlih primjera, suradnju je moguće ostvariti – opisuje ravnatelj. Nastavnu godinu, nastavlja Kovačić, podijelili su u tri bloka – neki moduli traju 15 tjedana, neki 25, a neki samo deset ili dvadeset, a o tomu ovisi i opterećenost učenika. U školi su napravili evaluaciju o zadovoljstvu učenika i nastavnika modularnom reformom, kako bi na temelju rezultata pripremili preporuke za unaprjeđenje u školskoj godini 2026./2027. Evaluacijom je obuhvaćeno osam razrednih odjela s ukupno 145 učenika. Od 23 nastavnika, anketu je ispunilo njih 21. Kako objašnjava Kovačić, kada je o nastavnicima riječ, samo 57,1 % njih pozitivno ocjenjuje raspored sati, a 23,8 % daje negativnu ocjenu. Učenici su još stroži pa ih samo 50,3 posto pozitivno ocjenjuje blokove i koncentraciju nastave, a za 24 učenika (16,6 %) tu je odgovor negativan. Čak 71,4 % nastavnika smatra da je trajanje modula dostatno, ali 14,3 % ih njima nije zadovoljno. U otvorenim odgovorima učenika najčešće su teme prevelik broj sati te opterećenje i natrpana satnica. – Preporuka je da treba preispitati raspodjela broja sati u pojedinim modulima, trajanje blokova i raspored modula tijekom tjedna – kaže ravnatelj. Integracija teorije i praktičnih vještina vrlo je jaka strana iz perspektive nastavnika (90,5 % pozitivnih odgovora), a i učenici prepoznaju praktičnu vrijednost nastave (80,0 % pozitivno za praktične metode; 82,8 % za povezanost sa strukom). Ipak, 42,9 % nastavnika navodi usklađivanje teorijskog i praktičnog dijela kao izazov. Tempo rada je pozitivno ocijenilo 66,7 % nastavnika i 71,7 % učenika, ali uz vidljiv udio neutralnih odnosno negativnih odgovora. Nastavnici vrlo visoko procjenjuju vlastitu praksu vrednovanja: 90,5 % pozitivno za povratne informacije. Učenici daju nešto niže, ali i dalje pozitivne ocjene: 71,7 % za povratne informacije i 75,2 % za jasne kriterije. – Najvažnija je razlika u percepciji u tome što nastavnici vlastitu praksu vrednovanja ocjenjuju povoljnije nego učenici. Preporuka je na početku svakog modula učenicima vizualno prikazati ishode, kriterije i plan vrednovanja te tijekom modula uvesti kratke međuprovjere i povratnu