Vrijednost susreta jest zajedničko okupljanje ravnatelja osnovnih i srednjih škola, s ciljem otvaranja prostora za snažnije povezivanje, razmjenu iskustava i primjera dobre prakse te zajedničko promišljanje o izazovima koji oblikuju budućnost hrvatskih škola
U organizaciji Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja u Šibeniku je u ponedjeljak otvoren trodnevni državni stručni skup koji je okupio oko 900 ravnatelja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova.
Riječ je o jednom od najvećih stručnih okupljanja ravnatelja kojem su se pridružili predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, predstavnici akademske zajednice te partneri obrazovnog sustava.
Naziv skupa je „Novi kod za ravnatelje“, a pozdravio ga je uvodnim predavanjem i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Posebna vrijednost ovogodišnjeg susreta jest zajedničko okupljanje ravnatelja osnovnih i srednjih škola, s ciljem otvaranja prostora za snažnije povezivanje svih razina odgojno-obrazovnog sustava, razmjenu iskustava i primjera dobre prakse te zajedničko promišljanje o izazovima koji oblikuju budućnost hrvatskih škola.
Vođenje ljudi
- Kada se na jednom mjestu okupi toliko ravnateljica i ravnatelja iz cijele Hrvatske, to je mnogo više od stručnog usavršavanja. To je susret ljudi koji svaki dan donose odluke koje utječe na živote djece, zaposlenika i obitelji; ljudi koji poznaju i radost školskih uspjeha i težinu odluka koje nije jednostavno donijeti. Školski dan rijetko teče kako smo ga planirali. Iza svakog rasporeda, projekta, sastanka i odluke stoje ljudi, njihove potrebe, očekivanja i brige. Zato ravnateljstvo nije upravljanje školama, već vođenje ljudi, naglasila je u uvodnom izlaganju predsjednica Udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević.
Kako je objasnila, naziv skupa – „Novi kod za ravnatelje“ – govori o vremenu promjena.
- Tehnologija i umjetna inteligencija mijenjaju način na koji učimo i radimo. Mijenjaju se društvene okolnosti, potrebe učenika i očekivanja roditelja. Ali novi kod nije samo poziv da ovladamo novim alatima. On je poziv da ponovo promislimo što znači dobro voditi školu, rekla je Antonija Mirosavljević.
Antun Kovačić naglasio je kako je riječ o skupu koji je ujedno poziv na promišljanje.
- Što zapravo predstavlja taj novi kôd? Je li to novi način upravljanja školom? Je li to drugačiji odnos prema promjenama? Je li to veća profesionalna odgovornost? Ili možda novi model suradnje među svim dionicima obrazovnog sustava? Vjerujem da je novi kôd prije svega sposobnost da se prilagodimo vremenu u kojem živimo, a da pritom ne izgubimo ono najvažnije – čovjeka, rekao je Kovačić.
Kako je nastavio, živimo u dobu ubrzane digitalizacije. Umjetna inteligencija, digitalni alati i nova tehnološka rješenja otvaraju mogućnosti koje su još prije nekoliko godina bile teško zamislive.
O tehnologiji
- Oni nam mogu pomoći da budemo učinkovitiji, brži i organiziraniji. Međutim, naš zadatak nije samo pratiti tehnologiju. Naš je zadatak osigurati da tehnologija služi učeniku, nastavniku i školi, a ne obratno. Zato novi kôd za ravnatelje mora značiti da ćemo koristiti suvremene alate, ali nećemo izgubiti osjećaj za ljude. Mora značiti da ćemo imati vremena za razgovor, suradnju i međusobno razumijevanje. Mora značiti da ćemo ostati predani vrijednostima zbog kojih smo i odabrali raditi u obrazovanju, rekao je predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
Spominjući izazove u školama, naveo je kako primjer modularne nastave kao jedne od najvećih promjena u srednjoškolskom obrazovanju.
- Pred ravnateljima, nastavnicima i stručnim suradnicima nalaze se složena organizacijska, kadrovska i pedagoška pitanja. Potrebno je osigurati jedinstvenu primjenu propisa, jasna tumačenja, kvalitetnu podršku školama i uvjete za uspješnu provedbu reforme. Istovremeno, suočavamo se s pitanjima vrednovanja učenika, zaštite profesionalne autonomije nastavnika, uključivanja učenika s posebnim potrebama, razvoja umjetničkog obrazovanja te jačanja suradnje s poslodavcima u strukovnom obrazovanju, rekao je.
Istaknuo je i izazove koji se odnose na upravljanje školama.
- Ravnatelji su danas odgovorni za pedagoško vodstvo, financijsko poslovanje, zakonitost rada ustanove, sigurnost učenika i zaposlenika, provedbu projekata, komunikaciju s roditeljima, osnivačima i državnim institucijama. Od nas se očekuje da budemo menadžeri, pravnici, financijski stručnjaci, lideri i pedagozi istovremeno. S pravom se stoga postavljaju pitanja profesionalnog statusa ravnatelja, modela izbora, normiranja poslova i vrednovanja odgovornosti koje svakodnevno nosimo, rekao je Kovačić, koji jednako važim smatra pitanja stručnih suradnika, administrativnog osoblja, tajnika, računovođa i svih zaposlenika bez kojih škole ne mogu kvalitetno funkcionirati. U mnogim školama još uvijek postoji nedostatak stručnih kadrova, a sve složeniji administrativni zahtjevi dodatno opterećuju sustav.
Važnost uloge ravnatelja
- Ravnatelji ne traže povlašten položaj. Tražimo uvjete koji će omogućiti kvalitetnije vođenje škola i bolju podršku učenicima i zaposlenicima. Tražimo sustav koji će prepoznati odgovornost koju nosimo te osigurati alate i resurse potrebne za uspješno ostvarivanje obrazovnih ciljeva. Naša je odgovornost velika, ali je i naša uloga neprocjenjiva. Vjerujem da će upravo ravnatelji, zajedno sa svojim zaposlenicima, biti ključni nositelji promjena koje će oblikovati hrvatsko obrazovanje u godinama koje dolaze, zaključio je Antun Kovačić.
Nakon zahvale bivšoj ravnateljici Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzani Hitrec iza koje su četiri mandata na čelu udruge (od 2009. godine), Hitrec je poručila kako je danas bez zajedničkog rada, suradnje i kolegijalne podrške ne možemo nikamo, čak niti izvan svoje škole.
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić u uvodno je dijelu naglasila kako, iz perspektive zaštite prava djece, novi kod uspješnog ravnatelja i suvremene škole mora biti napisan jezikom dječjih prava.
– U njegovom samom središtu mora stajati najbolji interes svakog djeteta. Škole danas više nisu samo mjesta u kojima se prenosi znanje i ocjenjuje napredak. One su kompleksni, živi sustavi, primarna okruženja u kojima djeca provode veći dio svo dana, u kojima formiraju svoje stavove, grade odnose, ali i u kojima se suočavaju sa svojim najvećim krizama.
Ravnateljima je poručila kako su upravo oni kreatori školske klime koja može biti ili rigidna i birokratizirana, ili pak topla, podržavajuća i sigurna.
- Živimo u vremenu izraženih kriza mentalnog zdravlja djece i mladih. Svjedočimo porastu vršnjačkog nasilja, kako u fizičkom, tako i u digitalnom svijetu. Suočavamo se s pritiscima akademskog uspjeha i ambicijama roditelja koji nerijetko nadilaze kapacitete dječjeg emocionalnog razvoja. Zato 'Novi kod' ne smije biti samo skup novih administrativnih pravila ili menadžerskih vještina. On mora donijeti novu paradigmu vodstva – vodstvo s empatijom, vizijom i visokom osjetljivošću za dječja prava – poručila je pravobraniteljica.
Uloga učenika
Kako je pojasnila, novi kod upravljanja školom podrazumijeva da školska vijeća učenika nisu samo formalnost na papiru: ona moraju postati stvari formu u kojima učenici suodlučuju o izgledu svog školskog okruženja, o preventivnim programima, o rješavanju sukoba i o organizaciji školskog života. Kako je dodala, novi kod zahtijeva proaktivnost – zahtijeva školske preventivne programe koji stvarno žive u učionicama i na hodnicima, a ne samo u godišnjim planovima i programima.
Pravobraniteljica je navela kako je tehnologija donijela nevjerojatne mogućnosti za obrazovanje, ali je istovremeno stvorila prostor u kojemu se kršenja dječjih prava događaju brže i s dugotrajnijim posljedicama nego ikad prije. Zato, zaključila je, moramo osigurati da škole budu predvodnici u edukaciji o digitalnoj higijeni, cyberbullyingu i zaštiti privatnosti, štiteći djecu od rizika koje virtualni svijet donosi.
Vena Bedeković, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, ponudila je odgovor na pitanje – što je to novi kod za ravnatelje.
- Kada bih slušala vaše odgovore, rekla bih da je odgovor višeznačan, kompleksan, uz iznimno važnu tematiku, koji kod ravnatelja postoji od kada je škole.
- Smatram da oni ravnatelji koji su u stanju prepoznati i razumjeti što je to što motivira njihove zaposlenike, što motivira učenike, što motivirati roditelje, imaju najsnažniji alat za učinkovito vođenje škole i spremni su kreativno upravljati promjenama, kako bi doista ostvarili maksimalni kreativni potencijal svih dionika, uključujući lokalnu zajednicu, navela je.
Program jednog od najvećih skupa ravnatelja usmjeren je na aktualne izazove i prilike u vođenju škola, s posebnim naglaskom na:
• izazove svakodnevnog upravljanja školama i odgovornost ravnatelja,
• razvoj liderskih kompetencija i suvremeno upravljanje,
• sigurnost, dobrobit i mentalno zdravlje djece i mladih,
• komunikaciju i upravljanje konfliktima,
• suvremene oblike nasilja i rizičnih ponašanja,
• pravne izazove u vođenju odgojno-obrazovnih ustanova,
• digitalnu transformaciju obrazovanja,
• mogućnosti i izazove primjene umjetne inteligencije u školama,
• stvaranje kvalitetnog, sigurnog i poticajnog odgojno-obrazovnog okruženja.
Kroz stručna predavanja, panel-rasprave i primjere dobre prakse, skup otvara prostor za stručni dijalog i promišljanje o ulozi ravnatelja u vremenu ubrzanih društvenih, tehnoloških i obrazovnih promjena.
Skup o kojemu će izvještavati Školske novine, traje do 11. studenoga.
U posljednje vrijeme imamo negativnu selekciju jer se na natječaje za ravnatelje najčešće više ne javljaju najbolji kandidati. Razlog je tome i u visini plaće jer učitelj savjetnik nerijetko ima veću plaću nego ravnatelj. I zašto bi se netko javio na natječaj?
Nastavnici su najslabije ocijenili područje FREEDOM ASOO: prosjek ocjena je 2,29/5, odnosno samo 23,8 % pozitivnih odgovora. Čak 90,5 % nastavnika navodi da su izrađivali dodatne materijale jer učenici nemaju dovoljno udžbenika odnosno priručnika
Trodnevni susret još je jednom potvrdio koliko su ovakva okupljanja važna. Osim donošenja odluka važnih za rad Udruge, pružaju priliku za razmjenu iskustava, međusobno povezivanje i upoznavanje kulturne, povijesne i gospodarske baštine različitih hrvatskih krajeva
Nastavnici nemaju autonomiju u ocjenjivanju, roditelji često propituju njihov rad, bave se kvalitetom ocjena koje nastavnici daju i svi si daju za pravo komentirati, omalovažavati rad nastavnika te se problematizira stručnost gotovo svakog nastavnika. I tu smo svi nezaštićeni
Dugogodišnju predsjednicu Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzanu Hitrec (četiri mandata po četiri godine), nakon izbora koje je u tjednu za nama u Poreču provela Skupština Udruge, naslijedio je ravnatelj Elektrotehničke i prometne škole Osijek, Antun Kovačić. S novim predsjednikom, diplomiranim inženjerom elektrotehnike koji je na čelu osječke strukovne škole 11 godina, razgovarali smo dan nakon izbora.
U hrvatskom školstvu bez HUROŠ-a i UHSR-a više se ništa ne radi, a taj smo put trasirali u proteklih trideset godina i postigli da nas svi uvažavaju i uključuju u sve rasprave, projekte, u stvaranje dokumenta kojima se regulira naša djelatnost. U svim su tim aktivnostima i naša nastojanja za što kvalitetniju svaku odluku, svaku rečenicu, odredbu u pravilniku. I na takvom odnosu prema radu nastojat ćemo ustrajati i u godinama koje su pred nama
Naše škole ne mogu biti izolirani otoci već dio zajednice koja je usmjerena prema samo jednom cilju ˗ dobrobiti svakog djeteta. Svima je jasno koliko je važna uloga ravnatelja za funkcioniranje cijelog sustava odgoja i obrazovanja. Došlo je vrijeme da se riješi naš radno-pravni status, naši ugovori i način na koji se biramo. Dajte nam sigurnost, profesionalizirajte nas kako bismo u svojim odlukama mogli biti čvrsti, kako bismo mogli upravljati bez fige u džepu jer će nas sutra oni kojima upravljamo birati ˗ rekla je otvarajući skup Antonija Mirosavljević
Škole i sveučilišta u Finskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Španjolskoj isprobali su više od 60 praktičnih mjera – od postavljanja solarnih panela i praćenja potrošnje energije do sadnje vrtova za očuvanje bioraznolikosti i preuređenja sustava recikliranja
Učenici danas provode više vremena u školi, no dio domaćih zadaća i učenja obavlja se tijekom nastave, što znatno smanjuje opterećenost kod kuće. Takav način rada omogućuje jednake mogućnosti za sve učenike
Sudionici trodnevnog skupa mogli su čuti kako se pripremiti za dolazak prosvjetne inspekcije, koji su najčešći razlozi njezina dolaska u školu i – treba li zbog inspekcije oglašavati uzbunu? Kakva materijalna prava ostvaruju zaposlenici u školstvu? Kako izgleda analiza sustava ocjenjivanja rada…
Poseban naglasak stavljen je na multimedijski postav koji uključuje podvodne videozapise, interaktivne sadržaje i virtualnu stvarnost. Zahvaljujući VR tehnologiji, posjetitelji mogu doživjeti virtualni zaron i istražiti potopljene brodove i zrakoplove
Generacija Z prva je u modernoj povijesti koja u prosjeku postiže slabije obrazovne rezultate od prethodnih generacija. Prema neuroznanstveniku Jaredu Cooneyju Horvathu, koji je o tome govorio i pred američkim Senatom, razlog nije u lijenosti, već u načinu na koji djeca danas uče i snažnom utjecaju stalne izloženosti ekranima na mozak u razvoju.