Predložena izmjena sugerira da bi maturanti, umjesto interpretacija dubokih etičkih i moralnih dilema studenta Raskoljnikova, mogli raspravljati o tome kako je odjeven, čime se izravno narušava dostojanstvo čitanja, književnosti i samog čina maturalnoga ispita
Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) izrazio je „duboku zabrinutost“ zbog najave Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) o uvođenju novog modela ispita državne mature iz hrvatskoga jezika. Prijedlog prema kojemu bi maturanti mogli birati hoće li pisati esej o književnom djelu ili esej na zadanu temu iz svakodnevice, smatraju „ozbiljnim umanjivanjem vrijednosti hrvatskoga jezika, književnosti i nacionalne kulturne baštine u obrazovnome sustavu“.
Stoga su podržali apele nastavnika i javnosti te pozvali NCVVO da odustane od tako formulirane promjene.
Izjavu Razreda za književnost prenosimo u nastavku:
„Hrvatska književnost nije tek skup djela koje učenici trebaju pročitati i zapamtiti. Ona je svjedočanstvo našega povijesnog trajanja, jezika, identiteta, duhovnosti i kulturne samosvijesti. U djelima književnika sadržani su iskustvo i mudrost generacija, pitanja čovjekova postojanja, društvene odgovornosti, slobode i ljudskoga dostojanstva. Stoga nam dobra književnost i svaka dobra knjiga pomažu da razumijemo svijet i upravo se stoga književnost, čak i kada je najelitnija, odnosi i na svakodnevicu. Zanemariti njezinu važnost u obrazovanju mladih značilo bi oslabiti vezu između novih naraštaja i kulturnoga nasljeđa kojemu pripadaju.
Skrećemo pozornost na to da esej iz književnosti nije samo ispitna obveza, nego prilika da učenik pokaže kako razumije književno djelo, kako promišlja o njegovim porukama, argumentira vlastite stavove te se pismeno izražava na materinskom jeziku. Pisanje eseja razvija sposobnost samostalnoga mišljenja, čitanja s razumijevanjem, povezivanja ideja i oblikovanja vlastitoga stajališta. To su trajne životne sposobnosti koje nadilaze predloženi esej iz svakodnevice. Učenici, uz suradnju sa svojim nastavnicima, ne bi trebali biti pošteđeni napora što ga zahtijeva kanonska književnost, jer ih upravo taj napor stavlja u poziciju subjekta vlastite formacije. Bez razvijanja sposobnosti kritičkoga mišljenja teško će mladi ljudi shvatiti što se događa oko njih i s njima. Svjesni smo procesa banalizacije kulturnih i društvenih pitanja u javnosti, no smatramo da se tom procesu obrazovni sustav ne smije prilagođavati, nego mu se mora suprotstaviti. Doista, kako sugerira i „Apel za knjigu na maturi", predložena izmjena sugerira da bi maturanti, umjesto interpretacija dubokih etičkih i moralnih dilema studenta Raskoljnikova, mogli raspravljati o tome kako je odjeven, čime se izravno narušava dostojanstvo čitanja, književnosti i samog čina maturalnoga ispita.
Stoga apeliramo na Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja da u svjetlu iznesenih argumenata najozbiljnije ponovno razmotri svoj prijedlog. Uočene nedostatke postojećega kurikuluma treba rješavati na način koji ne dovodi u pitanje intelektualni razvoj mladih ljudi. Svaka promjena načina vrednovanja trebala bi se provesti isključivo uz široku stručnu raspravu, jasne obrazovne ciljeve i puno uvažavanje mišljenja nastavnika hrvatskoga jezika, književnih stručnjaka, sveučilišnih profesora i kulturnih institucija“.
Kao nastavnici Hrvatskoga jezika u završnim razredima gimnazije često mi je popis od šest djela na osnovu kojih se piše esej na maturi tijekom nastavne godine neugodno visio nad glavom – neprestano sam se bojala da nisam dovoljno obrađivala s njima baš ta djela
Od 2005. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, a redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio je od 1991., od 1977. član suradnik
Objavljeni su konačni rezultati prvoga roka državne mature za ovu školsku godinu, a Gimnazija Antuna Gustava Matoša – Zabok napravila je analizu uspjeha svojih maturanata. Od njih 95, 89 je položilo državnu maturu u prvom roku s izvrsnim rezultatima
Kako tumače u NCVVO-u, ispit iz Hrvatskog jezika je pisan u vremenu od 9 do 12 sati „što znači da objava fotografija dijela ispita nije mogla nikako utjecati na regularnost provedbe ispita“
Od triju predstavljenih časopisa Rad je najstariji Akademijin časopis, pokrenut je na početku njena djelovanja 1867., a široj književnoj i kulturnoj javnosti vjerojatno je najpoznatiji Forum, koji je pokrenut 1962., pod pokroviteljstvom Miroslava Krleže
S obzirom na nastavak dojava o eksplozivnim napravama u dijelu škola, Ministarstvo je ravnateljima srednjih škola dalo naputak što činiti ako prime prijetnje
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti danas ima 129 redovitih članova, od kojih je 18 žena, kao i 100 dopisnih članova te 72 člana suradnika, a izbori za nove članove obavljaju se svake dvije godine
To ne znači da odobravamo korištenje mobitela, to i dalje ostaje prekršaj koji će se sankcionirati. S trenutnim pravilom, nalazimo se u situaciji da učenici gube ispite koje su napisali, a da čak i ne koriste mobitel, već ga imaju uz sebe, izjavio je Vinko Filipović
Pritzkerova nagrada, koju je dobio čileanski arhitekt hrvatskoga podrijetla Smiljan Radić Clarke, dopisni član HAZU-a, najuglednije je svjetsko priznanje na području arhitekture koje se dodjeljuje od 1979. te se uspoređuje s Nobelovom nagradom
Dok je lani maturu prijavilo 2078 pristupnika izvan Hrvatske i onih koji su srednju školu završili ranijih godina, ove je godine takvih dvostruko više – 4112
Slaba trojka prosječna je ocjena prošlogodišnje mature, pokazuju novi podatci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih objavljeni u Školskom e-Rudniku. Najviša prosječna ocjena na razini A na ljetnom roku bila je 2,95, a na razini B 2,79. Na jesenskom roku prolaz je bio kroz ušicu igle - razina A 1,95, razina B 2,04