Prva godina provedbe modularne nastave u strukovnim školama pokazuje da su osnovni obrasci usvojeni, ali provedba još nije dovoljno ujednačena među školama, sektorima i kvalifikacijama. Nužno je jačati stvarno iskustvo učenja temeljenog na radu (UTR), osobito kod poslodavaca. Učenici pozitivno procjenjuju praktično učenje i jasno im je što se od njih očekuje, no kada je riječ o nastavnicima, provedbu modularne nastave procjenjuju vrlo oprezno: odnos ishoda i sati, materijali, vrednovanje, prilagodbe učenicima, oprema i organizacija UTR-a traže konkretnu podršku i smanjenje administrativnog opterećenja. Što se tiče ravnatelja i stručnih suradnika, oni povoljnije od nastavnika procjenjuju provedbu, ali ne i bez primjedbi.

Ovo su zaključci prve sveobuhvatne evaluacije primjene, odnosno provedbe novih strukovnih kurikula, predstavljeni na 10. konferenciji za ravnatelje strukovnih škola, održane prošloga tjedna u Brelima u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO). Konferencija je okupila oko 250 ravnateljica i ravnatelja, koji su imali priliku prvi puta dobiti uvid u rezultate evaluacije iz osam područja kvalitete provedbe modularne nastave. Kako je pritom naglasio ravnatelj ASOO-a Mile Živčić, cilj je evaluacije opisati snage i izazove prve godine provedbe te usmjeriti daljnja unaprjeđenja. Nalazi pritom ne služe rangiranju škola niti konačnoj ocjeni reforme nakon prve godine provođenja. 

Evaluacijom je obuhvaćeno 4150 odgovora učenika, 848 nastavnika te 143 ravnatelja i stručnih suradnika. Izvješće je podijeljeno u osam poglavlja, a prikazali su ih predstavnici ASOO-a Vesna Anđelić, Josip Ivoš i Marija Pavkov. U temi broja Školskih novina, jedinog predstavnika medija na konferenciji, glavne nalaze evaluacije donosimo po poglavljima zbog preglednijeg čitanja (izvorni dokument sadrži oko 300 stranica). 

1. PLANIRANJE I ORGANIZACIJA

Čak 70 posto učenika navodi kako im je jasno što u modularnoj nastavi trebaju naučiti, 64,5 posto njih ocjenjuje pozitivno trud i organizaciju nastavnika, a također blizu 70 posto učenika navodi kako aktivno sudjeluju u nastavi. 

Kada je riječ o nastavnicima, njih 57,7 posto nove kurikule smatra razumljivima, 51,3 posto pozitivno ocjenjuje odnos ishoda učenja i sati, dok najslabije procjenjuju planiranje rada s učenicima s teškoćama (41 posto pozitivnih odgovora, slično kao i u slučaju ravnatelja i stručnih suradnika). 

Ukupno 75,5 posto ravnatelja i stručnih suradnika pozitivno procjenjuje razumljivost kurikula, a 65,7 posto suradnju s nastavnicima u planiranju. To znači da ravnatelji i stručni suradnici kurikule procjenjuju razumljivijim od nastavnika, a satnica i prilagodba – kako su naveli predstavnici ASOO-a, „ostaju izazov”.

2. KVALITETA POUČAVANJA I PODRŠKA UČENJU

Gotovo 70 posto učenika navodi kako aktivno sudjeluje u nastavi, 72,4 posto njih smatra da s lakoćom izvodi vježbe, a 58,5 posto ih navodi kako dobivaju redovitu povratnu informaciju o napretku. Pritom su učenici podijelili i određene komentare, a iz nekih od njih proizlazi da se na nastavi najčešće slušaju prezentacije, pri čemu je njima zanimljiv rad na konkretnim projektima povezanima sa strukom. 

Oko 73 posto nastavnika u upitniku navodi samostalnost u izboru sadržaja i metoda, a 58 posto ih primjenjuje inovativne metode. Autonomiju nastavnika u modularnoj nastavi 82 posto ravnatelja i stručnih suradnika procjenjuje pozitivnom, a 57,4 posto navodi primjenu inovativnih metoda poučavanja. Aktivnost i autonomiju, dakle, većina procjenjuje pozitivno. 

3. UČENJE TEMELJENO NA RADU I POVEZANOST SA SVIJETOM RADA

Ukupno 78 posto učenika navodi da su u školi imali učenje temeljeno na radu, no tek njih 18 posto imalo je organiziran UTR kod poslodavca. Ipak, 17 posto učenika uopće nije imalo učenje temeljeno na radu. 

Nastavnički nalazi prikazani su u ovom poglavlju opisno: provedba ovisi o opremi, materijalima i vremenu; zadaci trebaju biti povezani sa strukom; važna je organizacija suradnje s poslodavcima. 

Prema procjeni ravnatelja, broj učenika na UTR-u u školi ili RCK-u iznosi 4782, pri čemu je na UTR-u kod poslodavca bilo njih 1991. Nešto manje od polovine ispitanih ravnatelja i stručnih suradnika pozitivno procjenjuje suradnju s poslodavcima. Kako su istaknuli predstavnici ASOO-a, učenici cijene rad povezan sa zanimanjem, a rutinske poslove dio njih ne prepoznaje kao korisno učenje. 

4. VREDNOVANJE, POSTIGNUĆA I OSTVARIVANJE ISHODA

Ukupno 68 posto učenika navodi da je upoznato s kriterijima vrednovanja, 58,5 posto dobiva redovitu povratnu informaciju o napretku, a gotovo 60 posto ih sudjeluje u procjeni vlastitog rada. 

Kada je riječ o nastavnicima, njih 63 posto pozitivnim ocjenjuje mjerljivost ishoda, 60 posto ostvarivost ishoda, a 55,3 posto nastavnika prepoznaje postignuća učenika u stjecanju vještina. 

Kod odgovora ravnatelja i stručnih suradnika, udio pozitivnih procjena ocjenjivanja je 84,4 posto, a 59 posto ih smatra da nastavnici primjenjuju rubrike i kriterijske tablice. Kada je riječ o ovome poglavlju, učenici navode nejasnoće oko zaključivanja modula, negativnih ocjena i ispravljanja ishoda. 

5. MATERIJALNI UVJETI I LJUDSKI KAPACITETI

Visok udio učenika (74 posto) osjeća sigurnost u školi, njih 65 posto smatra da su prostori dobro pokriveni specijaliziranom opremom, a 72,3 posto ih s lakoćom izvodi vježbe.

Ipak, tek svaki drugi nastavnik pozitivno procjenjuje opremljenost praktikuma i radionica, 42 posto kvalitetu stručnog usavršavanja, dok podršku sustava nastavnicima pozitivno procjenjuje njih tek 34,6 posto.

Ukupno 67 posto ravnatelja smatra dobrom opremljenost školskih praktikuma, 66,7 posto smatra da dobivaju dovoljno podrške sustava, no stručni suradnici tom podrškom većinom nisu zadovoljni (zadovoljnih je 32 posto). 

6. SURADNJA, PODRŠKA I ŠKOLSKO OZRAČJE

Da je komunikacija u školi na pozitivnoj razini procjenjuje 75 posto učenika, njih 72,4 navodi da dobiva podršku roditelja u učenju, a svaki drugi učenik smatra kako se njegovo mišljenje uvažava. 

Nasuprot tomu, 62,5 posto učitelja smatra da je komunikacija s učenicima na pozitivnoj razini, a njih manje od polovine pozitivnim ocjenjuje suradnju općeobrazovnih i strukovnih nastavnika. Tek ispod 40 posto nastavnika pozitivno ocjenjuje suradnju s roditeljima. 

Nadalje, 72 posto ravnatelja i stručnih suradnika misli da je komunikacija nastavnika i učenika dobra, 55 posto ih pozitivno ocjenjuje suradnju nastavnika općeobrazovnih predmeta i strukovnih nastavnika, a 54,2 posto ravnatelja odnos s roditeljima učenika doživljava u pozitivnom svjetlu.

7. UPRAVLJANJE ŠKOLOM I KVALITETOM

Ukupno 64,2 posto učenika smatra da u školi postoji „jednak pristup i jednake mogućnosti za sve”, njih 62 posto u školi vidi priliku za stjecanje dodatnog znanja, a 54 posto ih je uključeno u terensku nastavu i izvannastavne aktivnosti.

Manje od polovine (46,7 posto) nastavnika smatra da se njihovo mišljenje uvažava, a isto procjenjuje 61 posto ravnatelja i stručnih suradnika. Nešto više od polovine nastavnika smatra da postoje instrumenti za unaprjeđenje modularne nastave.

8. UPRAVLJANJE PROMJENOM

Učenici promjene prepoznaju kroz konkretne zadatke, cijene praktičan rad povezan sa zanimanjem i, kako su istakli u opisnim nalazima, važni su im razumljivi moduli i jasne upute. 

Jedan od važnijih nalaza svakako je i onaj u kojemu 40,7 posto nastavnika kvalitetu promjene kroz modularnu nastavu smatra pozitivnom, naspram 70 posto ravnatelja i stručnih suradnika. 

Čak 72 posto nastavnika navodi kako je u promjeni visok intenzitet izazova, a 65,4 posto ih vidi „visoku potrebu za doradom kurikula” – isto smatra i 62 posto ravnatelja i stručnih suradnika koji u gotovo 90 posto odgovora navode da je s promjenom došlo do visokog intenziteta izazova. Pritom izazove navode i oni koji povoljno procjenjuju provedbu modularne nastave.

Zaključno, jedan od većih problema modularne nastave jest učenje temeljeno na radu kod poslodavaca. Jedan od otvorenih odgovora zato glasi: modularna nastava neće imati uspjeha ako se poslodavci kvalitetnije ne uključe u proces obrazovanja. Dvije trećine škola nije organiziralo nijedan sat učeničke prakse kod poslodavca, a manje od polovine ravnatelja procjenjuje pozitivnom svoju suradnju s poslodavcima, što znači da je suradnja slaba. Kako je naveo ravnatelj ASOO-a Mile Živčić, UTR se može provoditi u RCK, kod poslodavca i u školi, no – ne postoji u odgovorima (evaluacije) zabilježen slučaj da su u ijednoj školi učenici odlazili u RCK, iako su centri osnovani upravo s tom namjerom.

Kada je riječ o učenicima, jedan od njihovih komentara jest: Školska praksa mi se jako svidjela i želim da je bude više jer je to potrebno, ali nažalost vanjsku praksu nismo imali…

Gdje su teškoće?

U evaluaciji su među ostalim navedeni razvojni rizici, među kojima su odnos ishoda i sati, tempo i opterećenje; povezanost modula i prilagodbe učenicima s teškoćama, kako i darovitim učenicima. Rizici se spominju i kada je riječ o suradnji općeobrazovnih i strukovnih nastavnika, kao i u dostupnosti i kvaliteti materijala te uporabi tehnologije i opreme. 

Definitivno je kao razvojni rizik prepoznato i malo iskustvo učenja temeljenog na radu kod poslodavca, potom funkcionalna, suvremena i dostupna oprema te potrošni materijali (zamijećene su razlike među školama) te podrška sustava nastavnicima i kvaliteta stručnog usavršavanja. Uz neujednačeno partnerstvo škola i poslodavaca, rizik je i suradnja općeobrazovnih i strukovnih nastavnika.