Zašto je sve glasniji postdigitalni otpor

Sve veći problemi s mentalnim zdravljem zbog pretjeranog korištenja ekrana, sve ozbiljniji utjecaj umjetne inteligencije, epidemija dezinformacija, ali i sve češćih digitalnih prevara, sve više problema s pažnjom, motorikom i ponašanjem kod djece, sve su to tamne strane digitalnog napretka, kojih postajemo svjesni posljednjih godina.

Globalno je sve jača potreba za oslobađanjem od stiska tehnologija, a toj temi bila je posvećena i Međunarodna konferencija "Postdigitalni otpor: prošlost, sadašnjost, budućnost", održana 22. i 23. lipnja na Tehničkom veleučilištu Zagreb.

TVZ, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Sveučilište Södertörn iz Stockholma okupili su znanstvenike i stručnjake sa svih kontinenata kako bi zajedno istražili složenu dinamiku između prihvaćanja i otpora digitalnim tehnologijama kroz prizmu postdigitalne teorije.

Konferencija je posebnu pozornost posvetila aktualnim i kontroverznim pitanjima koja direktno utječu na društvo, obrazovanje i svakodnevni život. Iznesena su svjetska i hrvatska iskustva protivljenja korištenju mobitela u školama koji se mogu promatrati kao oblici restriktivne prakse koja ograničava razvoj digitalne pismenosti, ali i kao inovativne forme zaštite. Ovu važnu temu postdigitalnog aktivizma i mobilnih tehnologija u školskom obrazovanju obradili su nastavnici i studenti s TVZ-a te je predstavljena pop-up izložbom izabranih studentskih radova informatičkog dizajna.

Sudionici konferencije raspravljali su o ključnim fenomenima današnjice kao što su dezinformacije u digitalnoj eri, o umjetnoj inteligenciji s etičkog stajališta u primjeni, pokušavajući doći do odgovora gdje podvući granicu između koristi i zlouporabe.

Istaknuti su stavovi i promišljanja dizajnera i umjetnika o generativnoj AI, te umjetničkim pristupima u postdigitalnoj realnosti, odnosno, kako umjetničko područje reagira na digitalnu zasićenost.

Raspravljalo se i o nacionalnoj politici u digitalnom upravljanju, te pitanjima restrikcija u praksi.

Postdigitalni otpor nije elitna akademska tema. On se tiče svakoga od nas: roditelja koji se brinu za pažnju i mentalno zdravlje svoje djece, nastavnika koji se bore s distrakcijama u učionicama, građana koji su umorni od algoritamske manipulacije i dezinformacija, umjetnika i kreativaca koji se suočavaju s generativnom umjetnom inteligencijom te donositelja odluka koji oblikuju budućnost društva.

U vremenu kada su digitalne tehnologije duboko ukorijenjene u gotovo sve sfere života, sve je glasniji postdigitalni otpor. To nije tek odbijanje tehnologije, već kritičko promišljanje o tome kako živjeti s digitalnim infrastrukturama, a da pritom ne izgubimo kontrolu nad vlastitim životima, pažnjom, istinom i budućnošću.

Konferencija nastoji pomaknuti raspravu iz polariziranih krajnosti ("tehnologija je spas" ili "tehnologija je zlo") prema razumnom, interdisciplinarnom i kritičkom pristupu. Cilj je razumjeti kako možemo zadržati koristi digitalnih alata, a istovremeno zaštititi ljudsku autonomiju, istinu, kreativnost i demokratske procese, zaključili su sudionici, stručnjaci iz Europe, Azije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike te Australije.