Zašto HRT ne želi Bečku školu?

Na razočaranje vjernih pratitelja serijala Bečka škola, ovaj blockbuster s društvenih mreža neće se naći u programu HRT-a. Njezini su autori, naime, po treći put dobili odbijenicu na natječaju za snimanje serije u produkciji HRT-a. Tako će gledatelji državne televizije ostati zakinuti za dogodovštine ravnatelja Eugena, tajnice Jolande i drugih likova koji na društvenim mrežama nasmijavaju stotine tisuća svojih pratitelja. 

– Nije tajna da je naš projekt Bečka škola, na kojem radim sa Stjepanom Perićem i producentskom kućom Wolfgang&Dolly, takoreći eksplodirala na društvenim mrežama početkom ove godine. Već sam pisao o tome koliko sam uživao u izravnoj povratnoj informaciji koju smo dobili od publike preko interneta, a koja se proširila i na druge oblike medija jer su o Bečkoj školi (samoinicijativno!) počeli govoriti i novine i televizija. Osim toga što je ugodno kad za nešto na čemu predano radiš već godinama dobiješ sjajne reakcije, ono što je za mene najvažnije jesu povratne informacije, jer se iz njih može puno toga naučiti. Paralelno s objavljivanjem kratkih videouradaka na Facebooku, Instagramu, TikToku i YouTubeu, Bečku školu smo prijavili na javni poziv za proizvodnju televizijskih serija Hrvatske radiotelevizije, ne samo zato što je financiranje televizije najbolji način da se ovakva serija proizvede, nego i zato što smo mislili da je baš HRT sjajan dom za seriju kao što je naša – objasnio je motive prijavljivanja redatelj Daniel Kušan.

Projekt se nastavlja

To im je, kaže, bila treća prijava i treća odbijenica. 

– Unatoč mnogim frustracijama u suradnji s HRT-om o kojima pričaju mnogi kulturnjaci, do sada sam uvijek smatrao, kao i većina mojih kolega, da je dijalog bolji od oštrih reakcija i da temeljit i profesionalan, kvalitetan proizvod ima šanse doprijeti do publike koja ga želi putem nekog oblika javnog servisa kao što je HRT. Više tako ne mislim. Jednostavno, empirijski, to ne funkcionira – komentirao je na svom Facebook profilu razočarani Kušan. 

– I dalje iskreno vjerujem da postojanje institucija koje imaju zadatak štititi i razvijati kulturu treba braniti jer su u interesu svih nas, ali u mnogim stvarima te institucije i strukture ne postižu željeni efekt čak i kad imaju dobru namjeru. Ne samo na HRT-u i ne samo u Hrvatskoj. One zaslužuju da ih čuvamo i da ih se trudimo poboljšati. No, ako unutar tih struktura ne postoji dijalog, ako je ophođenje prema nama ispod svake razine pristojnosti i profesionalizma, onda nama umjetnicima ostaju samo dvije opcije: pristati na poniženje i prilagoditi se prosječnosti ili izgubiti mogućnost daljnjeg rada s takvim institucijama. Nakon ovog iskustva s HRT-om, za mene ovo prvo više nije opcija – poručio je redatelj Bečke škole, ističući kako govori isključivo u osobno ime. 

Najavljuje i da se projekt Bečke škole nastavlja, neovisno o ovom neuspjehu, jer „postoje razni načini da publika dođe do kulture koju želi i zaslužuje”.

Mogući potencijal

S HRT-a smo dobili objašnjenje odbijanja Bečke škole, u kojoj, za razliku od brojnih fanova ovog serijala, uopće ne vide potencijal. 

– Unatoč zanimljivoj početnoj ideji o staromodnom ravnatelju provincijske škole koji je opsjednut kulturnim i administrativnim tekovinama Austro-Ugarske Monarhije, scenariji nisu bogati radnjom i dramaturški funkcioniraju samo u trajanju već objavljenih kratkih videa za društvene mreže. Mogućnosti austrougarskog kulturnog nasljeđa kao nadahnuća za improvizacije, osobito s obzirom na navodnu naobrazbu glavnog protagonista i poznavanje miljea kojim je fasciniran, nisu iskorištene u svom mogućem potencijalu – vele na HRT-u.

Posebno napominju da su na javnom pozivu tražena djela namijenjena emitiranju u prime time terminu, što podrazumijeva obraćanje širokoj i raznolikoj publici koja konzumira sadržaj u tradicionalnom televizijskom okruženju. 

– U tom kontekstu važno je razumjeti da se publika linearnih kanala i publika digitalnih platformi djelomično razlikuju – ne samo po navikama gledanja, već i po očekivanjima u pogledu formata, ritma, narativne strukture i ukupne produkcijske razine sadržaja. Digitalni uspjeh projekta svakako je vrijedan pokazatelj interesa i angažmana jednog, često užeg ili specifičnijeg segmenta publike, no ne mora nužno biti izravno prenosiv na zahtjeve i očekivanja široke prime time televizijske publike – tumače svoj potez na HRT-u.

Negativni komentari

S Hrvatske radiotelevizije kažu kako popularnost u digitalnom prostoru uzimaju u obzir kao relevantan, ali ne i presudan kriterij. „Pri donošenju odluka vodimo se cjelokupnom procjenom usklađenosti projekta s programskom shemom, ciljanim gledateljstvom linearnih kanala te standardima kvalitete koje HRT kontinuirano nastoji osigurati često u suradnji s neovisnim proizvođačima”, zaključuje se u odgovoru HRT-a na naš upit.

Odbijenica HRT-a već je dobila brojne negativne komentare na društvenim mrežama, a oni koji prate Bečku školu ne mogu razumjeti takvu nezainteresiranost državne televizije za program koji bi, smatraju mnogi, upravo na javnoj televiziji naišao na široku publiku. Nadaju se, također, da će duhovita ekipa koja je razgalila srca brojnih gledatelja uskoro naći svoje mjesto na nekoj drugoj televiziji.