Nedorečenosti u reformi strukovnog obrazovanja

O tome što je dobroga, a što manje dobroga donijela prva godina provedbe modularne nastave u strukovnim školama govorilo se na panel raspravi „Izazovi provedbe modularne nastave”, u organizaciji Školskog sindikata Preporod, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske. Kako je istaknuto, reforma je krenula u prilično neuređenom okružju u kojemu se ističe neusklađenost zakonskih propisa, bez jasnog pravnog i zakonskog okvira odnosno pravilnika o vredovanju i ocjenjivanju učenika koje se zbog brojnih specifičnosti modularne nastave ne može vrednovati i ocjenjivati na temelju onog jedinog postojećeg pravilnika. 

Istaknuta je i nedovoljna pripremljenost frontalnog uvođenja modularne nastave kao i mogućnost odnosno velika vjerojatnost da nastavnici općih predmeta ostanu bez satnice i norme, samo su neke teme o kojima se razgovaralo.

Povećanje satnice

Svoja iskustva iz prve ruke kao i viđenja provedbe modularne nastave podijelili su Vesna Anđelić, pomoćnica ravnatelja za razvoj strukovnog obrazovanja u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Renato Matejaš, ravnatelj Elektrotehničke škole Zagreb, te nastavnici Mirjana Pavičić, nastavnica u Trgovačkoj školi u Zagrebu, Snježana Vuk, nastavnica u Strojarskoj tehničkoj školi Fausta Vrančića u Zagrebu, Ina Đaković, nastavnica mentorica strukovnih predmeta u Srednjoj strukovnoj školi kralja Zvonimira u Kninu i Domagoj Lisjak, nastavnik u Tehničkoj školi u Virovitici koji je na početku rasprave naglasio kako je proces planiranja modularne nastave izgledao poput „šume informacija”, pri čemu su vidljivi rezultati lošeg planiranja koji su doveli do preopterećenosti nastavnika. 

˗ Znam za slučaj kolege iz jedne strukovne škole koji je tijekom listopada imao čak 144 sata neposredne nastave. S druge strane dio uzrok takvom stanju je što smo prekasno dobili informacija koje su se ticale ishoda učenja i postotnog udjela svakoga od njih u ukupnoj satnici modula pa sad to radimo na razini škole i moramo raspored sati mijenjati gotovo svakoga tjedna kako bi se zadržao kontinuitet i pratio hodogram realizacije ishoda učenja ˗ rekao je Domagoj Lisjak te naglasio da je povećanje satnice pojedinim nastavnicima neravnomjerno raspoređeno, tako da je dio nastavnika suočen s nedostatkom sati potrebnih za ispunjenje norme.

Ina Đaković, koja je i satničarka u svojoj školi, istaknula je da se zbog modularne nastave njezin opseg posla znatno povećao. 

˗ Iznimno je teško organizirati raspored koji zadovoljava sve propisane varijable, jer imamo nastavnike koje dijelimo s više srednjih škola, moramo radionice rasporediti ravnomjerno po svim razrednim odjelima, pa pojedini razredi imaju i desetak planiranih promjena rasporeda tijekom nastavne godine, a to se onda lančanom reakcijom odražava na sve razredne odjele, zbog čega učenici i nastavnici često dobivaju rasporede vrlo kasno, ponekad tek za sljedeći tjedan. Učenici su u tome svemu izgubljeni, ne znaju koji predmet ili koji modul slušaju. Tako su i učenici i profesori u ovom procesu postali svojevrsni pokusni kunići ˗ istaknula je Ina Đaković.

Jednako za sve

U Strojarskoj tehničkoj školi Fausta Vrančića u Zagrebu raspored je u 25 tjedana promijenjen čak 13 puta. Snježana Vuk kaže da je to šokantno i za nastavnike i za učenike.

˗ Imamo zakonski okvir koji moramo poštivati pa recimo moramo najaviti testove odnosno provjere znanja. Imamo module koji traju dvadesetak sati i ne želimo ih razvlačiti cijelu godinu pa iz odradimo u četiri tjedna i nakon toga slijedi provjera znanja. Moramo ju na vrijeme najaviti, pa ostaviti termin za objavu ocjena, termin za eventualni popravak ocjena i doista nema ni prostora ni vremena za sve to, a zakonski nažalost nije ništa regulirano niti uređeno niti prilagođeno modularnoj nastavi. Dobili smo usmeni naputak kako možemo raditi, ali mi se moramo držati zakona i pravilnika. I zato treba riješiti zakonsku regulativu vezanu za pravilnik o vrednovanju, a i za normu nastavnika koju treba ujednačiti za sve nastavnike ˗ rekla je Snježana Vuk.

Vesna Anđelić odgovarajući na pitanje o nastavničkim normama izjavila je da Agencija nije nadležna za tumačenje tih pitanja. Priznala je i da je u vezi s reformom bilo mnogo različitih informacija. Ipak, smatra da su moduli izrazito praktični te da se normativni propisi koje neki navode kao problem nisu promijenili u odnosu na prijašnje stanje. Modularnu nastavu vidi kao priliku da se stvari za učenike i nastavnike promijene nabolje. Na pitanje provodi li se nastava u svim školama prema planu odgovorila je da su bili svjesni da će u provedbi postojati poteškoće, ali da je cilj iz godine u godinu unapređivati samu provedbu.

Ravnatelj Matejaš napomenuo je da implementacija modularne nastave u njegovoj školi zasad teče dobro te da se nisu susreli s problemom nedostatka nastavnika, budući da postojeći nastavnici mogu predavati više različitih općeobrazovnih predmeta. O opremanju škole se brine osnivač Grad Zagreb i novi moduli traže neke nove materijalne uvjete pa smo to uspjeli osigurati i sve je od rujna krenulo kako treba.

Ipak, smatra da je jedan od najvećih problema u zakonodavnom okviru te da postoje pojedine smjernice za provedbu nastave koje bi trebalo dodatno razjasniti. S njegovom tvrdnjom o neusklađenosti zakonodavnog okvira složila se Snježana Vuk, koja je ustvrdila da je modularna nastava zakonski nedovoljno jasno regulirana, osobito Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama. Istaknula je kako je to pitanje za Ministarstvo znanosti, koje se danas nije odazvalo pozivu sindikata da sudjeluje u okruglom stolu.

Norma nastavnika

Na pitanje o ocjenjivanju nadovezala se Mirjana Pavičić, izrazivši žaljenje što na panelu nema predstavnika Ministarstva kako bi se neka pitanja mogla razriješiti. Navela je da je proces zaključivanja ocjena postao složeniji te da se u pojedinim slučajevima mora čekati mjesecima, odnosno do lipnja, kako bi se ocjene zaključile, čak i kada za to postoje uvjeti i ranije, što zbunjuje i učenike i nastavnike. Također se slaže s tvrdnjama da pravilnik o vrednovanju i ocjenjivanju nije prilagođen modularnoj reformi te ističe da ovakav sustav svima uzrokuje veći stres nego ranije.

˗ A kad je riječ o normi nastavnika i učenju temeljenom na radu, naši nastavnici prate i obilaze učenike u cijelom Zagrebu i široj okolici i za taj posao moraju utrošiti puno vremena, moraju komunicirati i s mentorima učenika koje također treba educirati. Ako smo krenuli u nešto novo, onda za to novo djelatnike treba motivirati. Zašto još uvijek radimo na temelju pravilnika o normi starom 14 godina, zašto nije donesen novi pravilnik – zapitala se Mirjana Pavičić, a na tvrdnje da Pravilnik o vrednovanju i ocjenjivanju učenika nije prilagođen modularnoj nastavi, Vesna Anđelić je dodala da nitko ne bi smio biti kažnjen zato što radi u modularnoj nastavi. 

˗ Naprotiv, mi ovo vidimo kao mogućnost da se situacija promijeni na bolje u odnosu prema nastavnici i učenicima koji trebaju dobiti što kvalitetnije obrazovanje. Osim toga, učenici svoje znanje mogu pokazati na različite načine, a ne samo kroz testove i ustaljene modele ocjenjivanja ˗ rekla je Vesna Anđelić te spomenula kako je u proteklom razdoblju Agencija za strukovno obrazovanje održala oko 1200 edukacija za strukovne nastavnike, ali i da pored toga i dalje školama nude pomoć i edukacije koje nažalost neke škole odbijaju. 

˗ Neke škole modularnu nastavu izvode pro forme odnosno rade i dalje po starome ali su i taj oblik nastave nazvali modularnom. Svjesni smo toga da se takve stvari događaju, ali naša je vizija da svaka škola može u promjene ući malim koracima pa u sljedećim fazama dodavati opet po jedan korak bez nekih velikih skokova. Svaka velika promjena se jedino tako i može napraviti, nizom malih koraka, malih promjena koje poboljšavaju sustav ˗ ističe Anđelić.

Izostanak dijaloga

U raspravu se uključio i predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija, istaknuvši da je izostanak dijaloga s resornim ministarstvom jedan od ključnih problema. Naglasio je da je sindikatima cilj da reforma uspije, i zbog učenika i zbog nastavnika. Međutim, ako je njezin dosadašnji rezultat ugrožena egzistencija stotinama nastavnika, takva se reforma ne može ocijeniti uspješnom. Pozvao je na socijalni dijalog i otvoren razgovor o tim pitanjima.

Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić smatra da izostanak predstavnika Ministarstva s panela pokazuje da ne mare ni za Agenciju ni za sindikate. Istaknuo je da je sporazum koji su s Ministarstvom sklopili prošle godine trebao otvoriti prostor za dijalog, no sada uviđaju da se to nije dogodilo.

Od prisutnih nastavnika u publici, također su se mogli čuti negativni komentari o uvođenju modularne nastave, pogotovo u segmentu odnosa prema općim predmetima i njihovim nastavnicima, pri čemu su posebno pogođeni nastavnici geografije. Istaknuli su da tvrdnje Agencije često nisu u skladu sa stvarnim stanjem te su apelirali da se uvaže problemi nastavnika i uspostavi komunikacija s Ministarstvom radi učinkovitijeg rješavanja nedostataka i prevladavanja svakodnevnih izazova. Smatraju da je odnos prema nastavnicima sramotan te da se mnogi vrhunski nastavnici proglašavaju tehnološkim viškom, čime se nepravedno umanjuje vrijednost njihove stručnosti.

Rasprava je zaključena pozivom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih te Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih da uspostave jasan pravni i zakonski okvir za vrednovanje i ocjenjivanje učenika, koji bi trebao biti temelj za provedbu uspješne reforme. Također je naglašeno da su za daljnji rad potrebne konkretnije smjernice, kao i odgovarajuće vrednovanje dodatnog rada nastavnog osoblja.