Osnovcima za užinu od pudinga muškatne bundeve do pizze s povrćem

Primjeri doručka koje bi kuharice u školama trebale servirati djeci jest sljedeći: žitarice s mlijekom, suhim šljivama i lanenim sjemenkama; kruh s namazom od cikle, jogurt i voće; riža na mlijeku sa šumskim voćem ili kruh s namazom od lješnjaka i kakaa, mlijeko i voće. Za ručak je, primjerice, u planu – krem juha od cikle i riže, složenac s fileom iverka, zelena salata s kukuruzom i domaći kompot. Na popisu je i kelj varivo sa suhim mesom, kruh i voće ili pureće polpete, pire od krumpira, umak od rajčice, zelena salata i kruh ili, pak, zeleni popečki, mediteranski grah i kruh. Užina bi trebala biti palenta s kiselim mlijekom; puding od muškatne bundeve ili puding od kruha; slani muffin ili – pizza s povrćem.

‒ Riječ je o nastavku pokušaja Grada da unaprijedi školsku prehranu, učini je dostupnijom i roditeljima jeftinijom. Dosad smo uspjeli povećati obuhvat broja djece koja u školi imaju priliku dobiti obrok. Ove je godine u sustavu prehrane 59 tisuća osnovaca, 15-ak tisuća više no prošle godine, pri čemu 1500 učenika više no lani konzumira topli obrok u školi ‒ navode u Poglavarstvu.

Prema podatcima gradske uprave, od drugog polugodišta prošle školske godine uloženo je 750 tisuća eura u kuhinjsku opremu i inventar te 1,1 milijun eura u subvencije roditelja. Ukupni računi svih roditelja manji su za 1,8 milijuna eura, odnosno gotovo 50 posto, dok su škole – navode u Poglavarstvu – ostvarile 3,2 milijuna eura (67 posto) viši prihod u prvoj polovini ove godine u odnosu na isto razdoblje lanjske.

– Tijekom ljeta Grad je naručio jelovnike za ovu školsku godinu za razdoblje od rujna do prosinca. To je prvi put u povijesti da Grad Zagreb ima objedinjene jelovnike za osnovne škole ‒ pohvalili su se u Poglavarstvu. 

Jelovnici sadrže kombinacije obroka za 77 dana s normativima za 35 mliječnih obroka, 35 ručkova i 35 užina, a njihovo je uvođenje postupno, naglašavaju u Gradu.

Osim toga, najavljuju pokretanje pilot-projekta „zelene javne nabave hrane”, a za koji je interes izrazilo 30 osnovnih škola. Svrha je pilot-faze da 15 posto svih obroka u odabranim školama bude održivo proizvedeno i pripremljeno.

Na upit očekuju li da će školarci dobro prihvatiti zdrave menije, s obzirom na njihove ne baš zdrave prehrambene navike, u Gradu odgovaraju: 

‒ Promjene se ne događaju od danas do sutra. Meniji će biti fleksibilni i uvjereni smo da ćemo uspjeti s obzirom na to da Grad ovakav model prehrane od 2017. provodi i u vrtićima. 

Inače, u Gradu navode i da je gradonačelnik Tomašević osnovao radnu skupinu za razvoj unaprijeđenog modela prehrane. Skupina će, kažu, pratiti uvođenje jelovnika i raditi na novom modelu prehrane, kao i smanjenju otpadaka hrane.