Održana međunarodna znanstvena konferencija o visokoškolskom knjižničarstvu i visokom obrazovanju u doba umjetne inteligencije i digitalnog kapitalizma
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 17. do 19. rujna održana je međunarodna znanstvena konferencija KRIK 2026 „Missions in Motion: From Service to Empowerment in the Era of AI and Digital Capitalism“, koja je okupila više od 80 znanstvenika, nastavnka, knjižničara i doktoranada u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti iz Hrvatske i inozemstva.
Konferencija je otvorila raspravu o jednoj od ključnih tema suvremenog visokog obrazovanja – kako očuvati obrazovnu, demokratsku i društvenu misiju visokoškolskih knjižnica u vrijeme umjetne inteligencije, digitalne transformacije i sve izraženije komercijalizacije sveučilišta.
Tijekom trodnevnog programa održana su pozvana predavanja četvero međunarodno priznatih stručnjaka – Davida Whitea (University of the Arts London, UK), Marija Hiberta (Filozofski fakultet, Sveučilište u Sarajevu, BIH), Laure Saunders (Simmons University, SAD) i Michaela Georgea (St. Thomas University, Kanada) – posvećena kritičkoj pismenosti i pismenosti u kontekstu umjetne inteligencije, intelektualnim slobodama, informacijskoj pismenosti, profesionalnoj autonomiji te budućnosti sveučilišta i obrazovanja kao javnog dobra. Kao pozvani komentatori konferencije sudjelovali su i pioniri informacijskih znanosti britanski znanstvenici Bill Johnston, nezavisni znanstvenik i Sheila Webber, University of Sheffield.
Program je obuhvatio i izlaganja te postere autora koji su predstavili istraživanja o profesionalnom identitetu knjižničara, kritičkoj knjižničarskoj praksi, informacijskim i AI kompetencijama, održivom razvoju, čitanju kao kritičkoj praksi te ulozi knjižnica u društvenom uključivanju i institucionalnim promjenama.
Središnji dio programa bio je međunarodni okrugli stol „Academic Libraries Between Their Critical Mission and Institutional Constraints“, na kojem su hrvatski i međunarodni stručnjaci – Monika Batur (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Sunniva Evjen (Oslo Metropolitan University, Norveška), Dejana Golenko (Pravni fakultet, Sveučilište u Rijeci), Mario Hibert (Filozofski fakultet, Sveučilište u Sarajevu), Marko Kovačić (Centar za studije mira i konflikata, Sveučilište u Rijeci) i Dijana Šobota (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) raspravljali o profesionalnom identitetu knjižničara, radnim uvjetima, obrazovanju budućih stručnjaka te izazovima koje umjetna inteligencija i tržišno upravljanje postavljaju pred visokoškolske knjižnice. Zaključci rasprave poslužit će kao temelj za izradu preporuka za osnaživanje profesionalnog položaja knjižničara, jednog od planiranih rezultata projekta KRIK.
Treći dan konferencije održana je i KIKZ.02 Doktorska radionica informacijskih i komunikacijskih znanosti, namijenjena razvoju istraživačkih kompetencija doktoranada kroz radionice o znanstvenom objavljivanju, recenzentskom postupku i odgovornoj primjeni generativne umjetne inteligencije u istraživanju.
„Visokoškolske knjižnice danas prolaze kroz jedno od najizazovnijih razdoblja. Pod naletom brze automatizacije, umjetne inteligencije i tržišnih pritisaka na sveučilišta, rad knjižničara prečesto se svodi na nevidljivi pa i nepriznati servisni rad. Iznimno velik odaziv domaćih i međunarodnih sudionika i rasprave tijekom konferencije pokazali su nevjerojatnu energiju naše zajednice i potvrdili da knjižničari ne žele biti pasivni promatrači tehnoloških promjena, već aktivni dionici koji uče studente kritičkom mišljenju i obrani znanja kao javnog dobra.
Izrazito smo ponosni što je projekt KRIK postao mjesto okupljanja i zajedničkog promišljanja o ključnim aktualnim temama današnje znanosti i obrazovanja. Vjerujemo da će rasprave koje smo otvorili i zaključci s ovoga skupa prerasti u konkretne preporuke za osnaživanje profesionalnog položaja i uvjeta rada knjižničara u Hrvatskoj i šire“, izjavila je povodom zatvaranja konferencije prof. dr. sc. Sonja Špiranec, voditeljica projekta KRIK.
Konferencija KRIK 2026 središnja je aktivnost u prvoj godini provedbe četverogodišnjeg istraživačkog projekta KRIK („Od servisa prema osnaživanju: kritičko-teorijska artikulacija uloge knjižničarske profesije u visokom obrazovanju“), koji provodi Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Sonje Špiranec. Projekt ukupne vrijednosti 85.926,97 eura financira Europska unija – NextGenerationEU u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Mehanizam za oporavak i otpornost.
Konferenciju i doktorsku radionicu financijski je poduprlo i Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj, u okviru projekta ZNADEM – „Znanje za demokraciju:
Hrvatsko-norveški dijalog o trećoj misiji sveučilišta“, koji se provodi kao komplementarna inicijativa projektu KRIK na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudionike je drugoga dana pozdravio Nj. E. Arne Sannes Bjørnstad, veleposlanik Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj, istaknuvši važnost knjižnica i informacijskih stručnjaka u doba informacijske krize kao i nužnost međunarodnog dijaloga o ovim temama.
Nagradu će na Međunarodni dan tolerancije, 16. studenoga, primiti Zvonko Šiljac, učenik prvog razreda Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac (nominiran je kao učenik osmog razreda), te Tin Boršić, učenik Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu
Važno je naglasiti ulogu roditelja u svemu jer oni nisu sankcionirani u slučaju nepostupanja ili nesuradnje
Gdje je granica između učeničkih prava i odgovornosti sustava? Što kad nastavnik ne može uspostaviti red u razredu, a škola, roditelji i sustav nemaju pravovremeni odgovor na nasilje i ozbiljnije poremećaje u nastavi? Gdje završava pravo učenika, a počinje odgovornost sustava da zaštiti ostale učenike, ali i učitelja i nastavnika?
Najveće međunarodno robotičko natjecanje dosad održano u Hrvatskoj, WRO 2026 Open Championship Europe, ovog listopada u Zagrebu je okupio čak 1200 sudionika iz 45 zemalja svijeta. U 5. paviljonu Zagrebačkog velesajma četiri dana mladi iz cijelog svijeta pokazali su što se sve može postići znanjem, kreativnošću i zajedničkim radom, poručio je organizator, Hrvatski robotički savez (HROBOS).
Škola mora biti sretno mjesto za naše učenike. To je primarno. Svakog rujna, prvog dana nastave okupimo sve učenike i damo im jedan jedini zadatak: da u školu dolaze s osmijehom i da iz škole kući odlaze s osmijehom. Sve između toga je rješivo. Sve ostalo je nadogradnja, a nebo nam je granica – ravnateljica Mirjana Jermol
Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Antonija Petričušić
Predstava je predviđena za starije od 12 godina, gledaju je i osnovci i srednjoškolci; sve se predstave rasprodaju, a promoviraju je profesorice – usmenom predajom
Nas ne prepoznaju ni prosvjetni sindikati jer smo malobrojni pa se borimo sami. Hendikepirani smo i u odnosu na odluku Vlade o nemogućnosti zapošljavanja računovodstvenog ili administrativnog referenta
Živimo na različitim obalama, govorimo različitim jezicima, ali velik dio naše svakodnevice odvija se pod istim svjetlom
Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima
Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije
Kad sljedeći put štrajkaju učitelji, voljela bih da se uz opravdano pitanje „Tko će čuvati djecu?” postavi još jedno: „Što možemo učiniti da ljudi kojima svakodnevno povjeravamo djecu mogu dobro raditi svoj posao?”