Kada nastavnici na početku modula sustavno objasne pravila, učenici s lakoćom prate svoj napredak, razumiju kriterije ocjenjivanja i shvaćaju smisao zadataka u kontekstu svog budućeg zanimanja Jedan od najvećih pedagoških ciljeva modularne nastave bio je maknuti se od „bubanja” teorije prema jasnim ishodima učenja i rezultati pokazuju da se u tome uspjelo Najveći uspjeh strukovne reforme je prijelaz na modularno i kompetencijski usmjereno obrazovanje povezano s tržištem rada. To znači da se modularna nastava odmiče od krutog i linearnog učenja te omogućuje veću fleksibilnost i razvoj primjenjivih kompetencija učenika. Novi kurikuli razvijani su u partnerstvu s gospodarskim sektorom, a ulaganja putem regionalnih centara kompetentnosti (RCK) značajno su unaprijedila uvjete za izvođenje učenja temeljenog na radu (UTR), tvrdi Andreja Uroić Landekić, voditeljica Odjela za promicanje strukovnog obrazovanja u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih. Po njezinoj prosudbi, uspješna provedba modularne nastave ovisi o kvalitetnom planiranju, stručnoj podršci nastavnicima, učinkovitoj suradnji svih dionika te osiguranju potrebnih organizacijskih i materijalnih uvjeta. – U praksi je najveći izazov pronaći ravnotežu između fleksibilnosti koju modularni pristup omogućuje i zahtjeva koje takva organizacija postavlja pred škole i nastavnike. Prije svega, želim naglasiti da su učenici bili i ostali glavni razlog ove reforme, a ne kurikuli, moduli ili sustav – navodi Andreja Uroić Landekić. Evaluacija prve godine provedbe modularne nastave precizirala je teškoće u organizaciji nastave. Koji problemi zahtijevaju najhitnije rješavanje? – Rezultati evaluacije su pokazali da se najveći uspjesi reforme odnose na visoku uključenost i trud dionika, jasnoću očekivanja za učenike te uspješnu provedbu učenja temeljenog na radu u školama. Kada izvješće evaluacije te tri stavke izdvaja kao najveće uspjehe prve godine reforme, to znači da su u praksi uspješno postavljeni temelji novog modela nastave, unatoč nekim tehničkim i organizacijskim izazovima. Pod ovime se misli na činjenicu da reforma nije ostala samo „mrtvo slovo na papiru”, već su je ravnatelji, stručni suradnici i nastavnici vlastitim radom oživjeli u učionicama. Čak 64,5 % učenika prepoznaje i ističe da se nastavnici iznimno trude i dobro organiziraju nastavu unutar novog, složenijeg sustava, a nastavnici u visokom postotku (71 %) potvrđuju da su ravnatelji i stručni suradnici aktivno uključeni u rješavanje problema i provedbu kurikula. Također, iako je podrška samog sustava ocijenjena slabo, škole su se dobro organizirale i nastava je krenula na vrijeme. Jedan od najvećih pedagoških ciljeva modularne nastave bio je maknuti se od „bubanja” teorije prema jasnim ishodima učenja i rezultati pokazuju da se u tome uspjelo. Čak 69,6 % učenika navodi da im je potpuno jasno što točno moraju naučiti i koje vještine moraju razviti odnosno da znaju zašto uče. To je najpovoljnije ocijenjen učenički pokazatelj u cijelom