Nedostatak nastavnika posebno je vidljiv u područjima elektrotehnike, strojarstva i srodnih tehničkih disciplina, a još veći problem predstavlja nedostatak nastavnika iz uže specijaliziranih područja. Ova tiha kriza prijeti kvaliteti obrazovanja
Svaka školska godina započinje kriznim traženjem zamjena, pri čemu ravnatelji često ne uspijevaju pronaći kvalificirane stručnjake za tehničke predmete
Uvođenjem modularne nastave i istekom jednogodišnjeg sporazuma između sindikata i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih primjetan je određeni višak nastavnika pojedinih struka npr. geografije, povijesti, njemačkog jezika, kemije, biologije, a s druge strane i dalje bez rješenja sve veći problem nedostataka nastavnika strukovnih predmeta.
Od školske godine 2025./2026., strukovne škole u Republici Hrvatskoj uvele su modularnu nastavu kao dio reforme strukovnog obrazovanja. Cilj modularnog pristupa je veća fleksibilnost, prilagodba tržištu rada i mogućnost individualiziranog obrazovanja.
Međutim, gotovo neprimjetno prolazi daleko ozbiljniji problem: kronični nedostatak nastavnika strukovnih predmeta u srednjim strukovnim školama, osobito u područjima elektrotehnike, strojarstva i srodnih tehničkih disciplina, a još veći problem predstavlja nedostatak nastavnika iz uže specijaliziranih područja. Ova tiha kriza prijeti kvaliteti obrazovanja i dugoročno utječe na konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Strukovno obrazovanje čini temelj razvoja tehničkih, proizvodnih i uslužnih sektora u Republici Hrvatskoj. Dok se u javnosti često raspravlja o manjku nastavnika matematike, fizike i kemije strukovni predmeti ostaju izvan fokusa, iako su jednako – ako ne i više – pogođeni.
Prema zadnjim dostupnim podacima, čak šest posto nastavnika u strukovnim školama nema odgovarajuću stručnu spremu. U mnogim školama nastavu iz specifičnih tehničkih područja poput zrakoplovne tehnike, CNC obrade, automatike ili elektroinstalacija često drže stručnjaci bez pedagoških kompetencija ili se nastava improvizira zbog nedostatka stručnog kadra.
Svaka školska godina započinje kriznim traženjem zamjena, pri čemu ravnatelji često ne uspijevaju pronaći kvalificirane stručnjake za tehničke predmete.
Modularna reforma strukovnog obrazovanja dodatno mijenja strukturu satnice, ali ne rješava temeljni problem nedostatka nastavnika u strukovnim predmetima već ga dodatno naglašava i produbljuje jer je potreba za stručnim kadrovima veća.
Ravnatelji škola i dosad svake godine koriste različite „vatrogasne mjere” kako bi popunili raspored, a sve češće i povratak umirovljenih nastavnika u učionice, ako se uopće nađe nekoga tko to želi. Češće je problem u preniskim mirovinama koje „natjeraju” bivše nastavnike ponovo u školu nego želja za nastavkom rada. Problem je u ovom slučaju često što se radi i o generacijskom i tehnološkom jazu između učenika koji dolaze iz digitalno „natopljenog” svijeta i nastavnika struke koji su otišli u mirovinu.
Jedan od najvažnijih razloga zašto se stručnjaci iz tehničkih struka sve rjeđe odlučuju za nastavnički poziv jest prije svega znatna razlika u plaćama između obrazovnog sustava i realnog sektora. U nekim slučajevima, razlika između nastavničke i početničke tržišne plaće iznosi od minimalno 30 % pa do 100 %, osobito u specijaliziranim tehničkim područjima. Uz to, nastavnici nemaju dodatke poput bonusa, stimulacija, službenih vozila ili fleksibilnog radnog vremena koji su uobičajeni u industriji, godišnji odmori u pravilu su vezani uz kalendar školske godine i rezervirani isključivo u terminima učeničkih praznika.
Općenito, uzroci problema su prije svega sve prisutniji nedostatak motivacije za nastavničkim pozivom. Mladima je nastavnički smjer sve manje privlačan, što sve više potvrđuju neispunjene kvote u nastavničkim smjerovima na fakultetima. Kako onda uopće za ulazak u sustav obrazovanja motivirati mlade stručnjake inženjere magistre strojarstva, elektrotehnike, zrakoplovnog inženjerstva, brodogradnje?
Jedan od najučinkovitijih mehanizama za privlačenje stručnjaka u obrazovni sustav bilo bi ciljano povećanje plaća nastavnicima iz deficitarnih područja, osobito onima s inženjerskom pozadinom. Trenutačna razlika u plaćama između nastavnika i inženjera u realnom sektoru nepremostiv je izazov.
Bez konkurentnih plaća i sustavne podrške, obrazovni sustav ne može privući ni zadržati stručnjake iz tehničkih struka. Ciljano povećanje plaća deficitarnim nastavnicima, što uključuje i deficitarne nastavnike u STEM području, nije trošak – to je investicija u budućnost hrvatskog obrazovanja i gospodarstva.
Kako bi se osigurala pravednost, motivacija i kvaliteta nastave, umjesto linearnog povećanja, moguć je model stimulativnog nagrađivanja temeljen na konkretnim pokazateljima koje bi trebalo ipak jasno i temeljito definirati.
Strukovno obrazovanje u Hrvatskoj suočeno je s ozbiljnim kadrovskim izazovima koji zahtijevaju hitnu i sustavnu reakciju. Bez kvalificiranih nastavnika strukovnih predmeta, obrazovni sustav gubi sposobnost pripreme učenika za tržište rada, a gospodarstvo gubi temelj za inovacije i rast. Vrijeme je da se strukovni nastavnici prestanu tretirati kao nevidljivi dio sustava – jer bez njih sustav ne može funkcionirati.
Jedan od dodatnih i demotivirajućih faktora za studente koji završavaju inženjerske studije i stručnjake iz industrije koji razmatraju prelazak u obrazovanje jest i činjenica da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ne financira stručno-pedagošku naobrazbu. Kandidati moraju sami snositi trošak programa za stjecanje nastavničkih kompetencija, koji se kreće oko 1500 eura. Taj iznos ne bi predstavljao veliki teret za sustav, a kad bi ga Ministarstvo subvencioniralo, što je nekad bila praksa, bio bi značajan korak naprijed. To dodatno destimulira ulazak u sustav obrazovanja, na neki način i diskriminira stručnjake koji dolaze iz realnog sektora ili su upravo završili fakultet i proizvodi dodatne barijere u trenutku kad je sustav već kadrovski iscrpljen.
Jedno od rješenja za kandidata kojem je plaćen trošak programa za stjecanje nastavničkih kompetencija jer vremenski uvjetovana ugovorna obveza rada u školu u određenom trajanju, da bi se opravdali troškovi dodatne izobrazbe, ili pak povrat sredstava ako kandidat odustane od posla u školi.
Reforma nije sama sebi svrha. Njezin se uspjeh mjeri time koliko će svaki učenik biti spremniji za tržište rada, nastavak obrazovanja i život u društvu koje se brzo mijenja. Zato je naš sljedeći fokus osigurati jednaku kvalitetu provedbe u svim školama i kontinuiranu podršku nastavnicima koji su nositelji promjena
Svaki drugi nastavnik pozitivno procjenjuje opremljenost praktikuma i radionica, 42 posto kvalitetu stručnog usavršavanja, dok podršku sustava nastavnicima pozitivno procjenjuje njih tek 34,6 posto
OGLAS
Novo izvješće mreže Eurydice pod naslovom „Digitalno obrazovanje u školama u Europi 2026. godine: Smanjivanje razlika u pristupu, poučavanju i učenju” istražuje kako europski obrazovni sustavi podupiru digitalno obrazovanje odnosno kako primjenjuju digitalnu tehnologiju u nastavnom procesu te analizira spremnost obrazovnih sustava, nastavnika i učenika za digitalno doba
Posebna pozornost posvećena je i pisanju stručnog nalaza te komunikaciji rezultata s roditeljima
U jednoj posebnoj školi u Keniji učionice izgledaju posve drugačije nego drugdje. Umjesto da stoje pred učenicima i predaju, nastavnici u školi Rare Gem Talent koriste praktične metode učenja koje uključuju vid, sluh i osjetila. Takav pristup osmišljen je za posebnu skupinu učenika: djecu s disleksijom.
Institut za javne financije nesumnjivo je relevantna i respektabilna institucija u području javne politike. Upravo zato odgovornost za način na koji se njegovi nalazi interpretiraju i javno komuniciraju mora biti veća, a ne manja. Istraživanje koje je u svojoj osnovi zamišljeno kao analiza „tehničke učinkovitosti” javnih osnovnih škola završilo je kao medijska rang lista uspješnosti s posljedicama koje nadilaze znanstveni okvir.
U sklopu modularne nastave predmeta Uvod u osobne financije održan je podcast koji je uspješno povezao teorijska znanja i praktične vještine, pokazujući kako financijsko obrazovanje može biti zanimljivo, korisno i prilagođeno mladima koji su naučili kako postavljati financijske ciljeve, planirati troškove i odgovorno raspolagati novcem
Trebali bismo se svi dobro zamisliti, objektivno i smireno promotriti stvari i shvatiti da odgoj i obrazovanje kao vrlo važnu i ozbiljnu djelatnost ne možemo promatrati kao nogometni zaljubljenici nogomet, praviti se da o njoj svi sve znamo i inzistirati na tome da se glas svih i čuje, a što je još važnije uvaži i posluša pa da nositelji prosvjetne politike sve probleme i dileme, sve promjene, reforme, eksperimente, inovacije rješavaju i donose na temelju stavova i traženja neupućene javnosti umjesto na temelju stručnih i znanstveno utvrđenih činjenica. Uostalom, obrazovanje je puno, puno više od obične igre
Od 2008. godine program je provodilo 978 odgojno-obrazovnih ustanova u Hrvatskoj, prikupivši do danas više od 1,1 milijun eura donacija za najranjiviju djecu Afrike
Iako svako dijete ima pravo na obrazovanje, razni čimbenici ‒ od ekonomskih okolnosti, sukoba i bolesti do nekvalificiranih učitelja – onemogućuju pristup prilikama za učenje od ranog djetinjstva do adolescencije. Prema UNESCO-ovim podatcima, oko 250 milijuna djece i mladih diljem svijeta ne pohađa školu, čak 6 milijuna više nego 2021. godine
Školama koje žele gimnazijske programe osigurano je 75 milijuna eura za nove učionice. S 45,6 milijuna eura planira se osigurati dodatnih 3700 mjesta, a milijarda eura osigurana je za prelazak svih osnovnih škola u jednu smjenu i ostvarivanje uvjeta za provođenje cjelodnevne škole. U tom paketu trebalo bi se (do)graditi 1030 školskih objekata te 375 školskih sportskih dvorana
Ishodi su projekta prijedlog novog kurikuluma za zanimanja slikarski, kiparski i grafički dizajner. Znanja i vještine koje su se proučavale i razvijale relevantne su za unaprjeđenje navedenih zanimanja te pomažu u konkurentnosti pojedinca na tržištu rada, odnosno pri nastavku školovanja na tercijarnoj razini, kako umjetničkih tako i tehničkih i dizajnerskih programa