Trodnevni susret još je jednom potvrdio koliko su ovakva okupljanja važna. Osim donošenja odluka važnih za rad Udruge, pružaju priliku za razmjenu iskustava, međusobno povezivanje i upoznavanje kulturne, povijesne i gospodarske baštine različitih hrvatskih krajeva
Na samom kraju nastavne godine održana je 24. sjednica Predsjedništva i Nadzornog odbora Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ). Na inicijativu predsjednice Udruge Antonije Mirosavljević, sjednice se već neko vrijeme održavaju u različitim hrvatskim županijama, što je prilika ne samo za rad nego i za upoznavanje sredine domaćina.
Ovoga je puta domaćin bila Krapinsko-zagorska županija, a organizaciju i bogat trodnevni program osmislio je predsjednik županijskog ogranka HUROŠ-a i ravnatelj Osnovne škole Krapinske Toplice Samson Štribohar.
Program je započeo u Mariji Bistrici, gdje smo uz stručno vodstvo obišli jedno od najpoznatijih hrvatskih svetišta. Druženje je nastavljeno zajedničkom večerom u živopisnoj Lojzekovoj hiži. Bila je to izvrsna prilika za neformalne razgovore i razmjenu iskustava, a dobro raspoloženje dodatno je upotpunila pobjeda hrvatske nogometne reprezentacije nad Panamom. Navijačkih rekvizita nije bilo mnogo, ali su se ravnatelji brzo snašli – crveni kockasti stolnjaci poslužili su kao sasvim dostojna zamjena.
Poseban dojam na mene ostavila je kolona automobila s registracijskim oznakama iz cijele Hrvatske koja je vijugala još uvijek zelenim krajolikom i pitomim zagorskim cestama prema Poduzetničkom centru Krapinsko-zagorske županije. Bio je to lijep podsjetnik koliko nas, unatoč udaljenostima, povezuje zajednička briga za naše škole. Nakon sjednice Predsjedništva i Nadzornog odbora uslijedio je susret s predstavnicima osnivača, tijekom kojeg se razgovaralo o aktualnim izazovima u osnovnoškolskom obrazovanju, suradnji škola i osnivača te mogućnostima daljnjeg unaprjeđenja odgojno-obrazovnog sustava.
Nakon službenog dijela programa obišli smo Muzej krapinskih neandertalaca, jedan od najsuvremenijih hrvatskih muzeja. Kroz moderan i interaktivan postav upoznali smo bogatu prapovijesnu baštinu nalazišta Hušnjakovo. Slijedio je posjet Muzeju oldtimera Presečki, čija impresivna zbirka povijesnih automobila, motocikala i drugih vozila nikoga nije ostavila ravnodušnim. Gotovo je svatko pronašao svog favorita među izloženim eksponatima, a nije nedostajalo ni zanimljivih fotografija za uspomenu.
Radni dan nastavljen je zajedničkim ručkom u restoranu Vuglec Breg, nakon kojega smo obišli i njihovu vinoteku te se upoznali i s dijelom zagorske eno-gastronomske ponude.
Zanimljiv završetak drugoga dana bila je edukacija o cigarama koju je održao predstavnik tvrtke Dominic Kingsley Cigars. Sudionici su imali priliku upoznati tradiciju proizvodnje cigara, način njihove izrade te osnove pravilne degustacije. Bio je to nesvakidašnji sadržaj koji je dodatno obogatio društveni dio programa.
Trodnevni susret još je jednom potvrdio koliko su ovakva okupljanja važna. Osim donošenja odluka važnih za rad Udruge, pružaju priliku za razmjenu iskustava, međusobno povezivanje i upoznavanje kulturne, povijesne i gospodarske baštine različitih hrvatskih krajeva.
Ujedno nas podsjećaju da, unatoč brojnim izazovima s kojima se svakodnevno susrećemo u vođenju škola, nismo sami. Otvoreni razgovori, razmjena primjera dobre prakse i međusobna podrška kolega ravnatelja vrijedni su poticaji za daljnji profesionalni razvoj i kvalitetnije vođenje naših škola.
Na kraju, veliko hvala domaćinu Samsonu Štriboharu na srdačnom gostoprimstvu, odličnoj organizaciji i programu kojim nam je na najbolji način približio ljepote, tradiciju i bogatu baštinu Hrvatskog zagorja.
(Autorica izvještaja BrakaŠtefok Bojadžija je predsjednica zagrebačkog ogranka HUROŠ-a)
Uvođenje sustava riznice u odgojno-obrazovne i druge javne ustanove zakonska je obveza koja proizlazi iz Zakona o proračunu i drugih propisa
U posljednje vrijeme imamo negativnu selekciju jer se na natječaje za ravnatelje najčešće više ne javljaju najbolji kandidati. Razlog je tome i u visini plaće jer učitelj savjetnik nerijetko ima veću plaću nego ravnatelj. I zašto bi se netko javio na natječaj?
Naše škole ne mogu biti izolirani otoci već dio zajednice koja je usmjerena prema samo jednom cilju ˗ dobrobiti svakog djeteta. Svima je jasno koliko je važna uloga ravnatelja za funkcioniranje cijelog sustava odgoja i obrazovanja. Došlo je vrijeme da se riješi naš radno-pravni status, naši ugovori i način na koji se biramo. Dajte nam sigurnost, profesionalizirajte nas kako bismo u svojim odlukama mogli biti čvrsti, kako bismo mogli upravljati bez fige u džepu jer će nas sutra oni kojima upravljamo birati ˗ rekla je otvarajući skup Antonija Mirosavljević
Predstavnici gospodarstva i obrazovanja raspravljali su o temama vezanima za strukovno obrazovanje, o tehnološkim promjenama koje traže nove kompetencije, vještine i znanja pa i drugačije pristupe obrazovanju. Zaključak je – ništa bez suradnje
Mladi iz Azije imaju najbolje znanje u matematici, a u Singapuru, Irskoj i Japanu „najjači” su u čitalačkoj pismenosti. Prirodoslovlje najbolje ide mladim Kinezima i Južnokorejcima, a od europskih zemalja u sam se vrh probila Estonija. Finsku – koja joj je bila uzor u kreiranju školskog sustava – već neko vrijeme ostavlja iza sebe, a Njemačka je u stanju još jednog PISA-šoka. Estonski petnaestogodišnjaci ne samo da su u matematičkim kompetencijama debelo nadmašili vršnjake iz Njemačke i Finske, nego su po postignućima sve bliže Singapuru, Makau, Kineskom Tajpehu, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Japanu. Zašto ne učimo od Estonije?
Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Antonija Petričušić
Predstava je predviđena za starije od 12 godina, gledaju je i osnovci i srednjoškolci; sve se predstave rasprodaju, a promoviraju je profesorice – usmenom predajom
Nas ne prepoznaju ni prosvjetni sindikati jer smo malobrojni pa se borimo sami. Hendikepirani smo i u odnosu na odluku Vlade o nemogućnosti zapošljavanja računovodstvenog ili administrativnog referenta
Živimo na različitim obalama, govorimo različitim jezicima, ali velik dio naše svakodnevice odvija se pod istim svjetlom
Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima
Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije
Kad sljedeći put štrajkaju učitelji, voljela bih da se uz opravdano pitanje „Tko će čuvati djecu?” postavi još jedno: „Što možemo učiniti da ljudi kojima svakodnevno povjeravamo djecu mogu dobro raditi svoj posao?”