Urbani povrtnjak – lijek za tijelo i dušu

Urbani povrtnjak možemo uzgojiti u dvorištima dječjih vrtića ili na drugim površinama koje su već betonirane i nema druge mogućnosti da se nešto zasadi. Balkoni su idealni za to. U gradu je mnogo balkona na kojima se može napraviti prvi korak u bavljenju vrtlarstvom. Škole, vrtići, fakulteti, bolnice i mnoge druge ustanove obično imaju neko neugledno zemljište koje pripada zgradi, a uprava i zaposlenici možda bi rado pristali da se na zemljištu zasadi vrt. Većina tih ustanova ima i organizirane kuhinje odnosno kantine pa bi se dio uzgojenih sirovina za hranu mogao konzumirati na licu mjesta. Kao dobar primjer za to može poslužiti Dječji vrtić Utrina iz Zagreba, u sklopu kojeg je urbani povrtnjak. Praktičnim radom djeca su učila na otvorenom i pravila vrt biološke raznolikosti, a u sjetvi biljnoga materijala i izradi povrtnjaka sudjelovali su polaznici vrtića sa svojim odgojiteljima. Prvi korak Urbani povrtnjak možemo uzgojiti u dvorištima dječjih vrtića ili na drugim površinama koje su već betonirane i nema druge mogućnosti da se nešto zasadi. Balkoni su idealni za to. Uglavnom su mali površinom i neiskorišteni, s druge su strane prozora i vrlo su blizu. U gradu je mnogo balkona na kojima se može napraviti prvi korak u bavljenju vrtlarstvom. Preporuka je da se počne sijanjem sjemena u posude, a ne kupnjom biljaka u rasadniku. To omogućuje praćenje procesa i stjecanje znanja od samog početka. Na balkonima je najpogodnije uzgajati manje biljke koje ne traže mnogo hranjiva ili prostora, koje su zadovoljne s malo vode, suhim zrakom, a potrebno im je mnogo Sunčeve energije. Osim toga, biraju se biljke od kojih se koriste listovi i za koje nije potrebno da ih insekti oprašuju. Prvi preduvjeti da bilo što možemo raditi na balkonu jesu da balkon ne gleda na sjever i da nije s ulične strane. Zapadni ili istočni balkon može poslužiti, ali najvrjedniji truda za vrtlarenje jest dvorišni balkon koji gleda na jug. Za gredice u takvom „instant-povrtnjaku” u kontejnerima potrebno je pronaći ili napraviti nešto nalik na kutiju koju ćemo napuniti zemljom. U našem primjeru za to mogu poslužiti plastične kašete, kakve se mogu naći prilikom izbacivanja „glomaznog otpada” u bilo kojem gradu. Kada smo pripremili kutiju, u nju pričvrstimo plastičnu foliju, da bismo zaštitili plastičnu kašetu od vlage. Plastična folija ne će utjecati na biljke i njihovo korijenje. Na dnu folije treba izbušiti rupice za višak vode. Koju zemlju nabaviti Najteži dio pri pripremi takvoga vrta jest nabava zemlje. Moguće je kupiti humusnu zemlju u vrećama u robnoj kući, ali se ne preporučuje da se rabi isključivo ta zemlja, nego da se miješa s drugim vrstama tla. Dobro je nabaviti i običnu zemlju, najbolje ako naiđemo da netko u blizini ima radove (građevinske itd.) i iskopanu zemlju koja mu ne treba. Vrlo je dobro tlo ono iz šume jer buja korisnim organizmima i bogata je humusom. Ako postoji način da se takva zemlja pronađe i transportira svakako ju je dobro iskoristiti, a najbolje je ako se