„Kako sam si zamislila more? More sam si zamišljala kao jednu veliku rijeku. Mislila sam da se može vidjeti obala iz jednog kraja na drugi. Nisam mogla zamisliti da bi tako veliki parobrodi mogli ploviti po moru. Također nisam si mogla zamisliti da bi morska voda bila tako slana. Kad sam ove godine došla na more vidjela sam sve drugačije. Začudila sam se onoj velikoj površini vode. Nigdje se ne vidi kraja. Izgleda u daljini kao da se s nebom spaja...”, zapisala je u Krapini 13. studenoga 1954. godine učenica Brankica i za svoj sastavak o prvom susretu s morem dobila peticu.
U Arhivskoj zbirci Hrvatskog školskog muzeja nalazi se fond Dokumentacija o školama u kojem su pohranjene ankete koje je provodio Odjel za prosvjetu Banovine Hrvatske tijekom 1939. i 1940. godine. Nakon uspostavljanja samostalnosti Banovine Hrvatske unutar Kraljevine Jugoslavije, banska vlast imala je 11 odjela, uključujući i Odjel za prosvjetu koji je tada imao potpunu autonomiju u odnosu na središnju vlast u Beogradu i Banovina je imala potpune ovlasti u provedbi prosvjete.
Izložba je proizašla iz istoimenoga projekta Školskog muzeja i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji objedinjuje istraživački rad, umjetničku praksu i suvremene edukacijske pristupe te otvara nove modele suradnje između škola i muzeja
U Hrvatskom školskom muzeju Podravkin medo Lino postao je junak edukativne radionice „Medo i srce prijateljstva” koja uz igru, razgovor i kreativno stvaranje upoznaje djecu s igračkama s kakvima su se nekada igrale generacije prije njih, ali i s vrijednostima koje su bile važne nekada, a ostaju jednako važne i danas.
Podsjećamo na 80. obljetnicu smrti učiteljice, književnice i etnologinje Jelice Belović-Bernadzikowske koja prije 120 godina piše o poslom prenatovarenim i iznurenim ženama, kapitalizmu i socijalizmu, ženskoj emancipaciji, neravnopravnosti i mnogim drugim temama o kojima su žene na ovim prostorima (pre)dugo šutjele.
U povodu 115. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti Grigora Viteza, pjesnika, prevoditelja i učitelja, podsjećamo na njegovu ostavštinu koja se od 2012. čuva u Hrvatskome školskom muzeju zahvaljujući pjesnikovoj kćeri, nedavno preminuloj Olgi Vitez-Babić
Krajem srpnja ove godine, slijedom prijepora oko pozdrava „za dom spremni”, objavljeno je na društvenim mrežama, a objavu su prenijeli i neki portali, da se pjesmica Za dom spreman može pronaći u trećem izdanju „hrvatske čitanke iz Kraljevine Jugoslavije objavljenom 1937. godine”.
Nedopustivo je ugrožavanje budućnosti Muzeja oduzimanjem prava na raspolaganje dosadašnjim prostorom u Hrvatskom učiteljskom domu
Izložba posvećena jednom od najomiljenijih televizijskih fenomena otkriva kako je Kviskoteka bila više od zabave – bila je inspiracija, alat za učenje, prostor međugeneracijskog dijaloga i simbol vremena kad si morao znati, a ne guglati. Kao čuvar školske povijesti, ali i povijesti svakodnevice i odrastanja Školski muzej ovom izložbom otvara vrata ne samo nostalgiji, već i raspravi o znanju, medijima i kulturi dana
Školski muzej i Osnovna škola Prečko predstavljaju obljetničku izložbu koja vas vodi kroz povijest i sadašnjost ove važne zagrebačke škole, koja 55 godina odgaja i obrazuje brojne generacije učenika i njihovih obitelji. Uz kreativne radove učenika i projekte koji razvijaju timski rad, suradnju te vještine 21. stoljeća, izložba oslikava razvoj škole i njezin neprocjenjiv doprinos obrazovanju s naglaskom na inovativne pristupe učenju
Školski muzej i Centar za autizam Zagreb s ponosom predstavljaju izložbu koja slavi desetljeće prijateljstva, kreativnosti i inkluzije u kojima su mladi umjetnici pokazali svoju nevjerojatnu maštovitost i talent, stvarajući radove koji nadahnjuju i potiču na promišljanje o važnosti prihvaćanja i jednakosti. Izložba nije samo retrospektiva suradnje, ona je poziv na stvaranje društva u kojem je različitost bogatstvo, a umjetnost most koji povezuje
U suradnji Hrvatskog školskog muzeja i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu otvorena je izložba „Lutke izvan kazališta” u galeriji muzeja „Školica za 5”.
Onog trenutka kada je školski list nadrastao oblik zbirke literarnih radova učenika, eventualno ukrašenih likovnim, započinje evolucija školskog lista u oblik kakvog je većina njih danas, neovisno o tome jesu li tiskani ili dostupni online. Školski list sjajan je medij za predstavljanje aktivnosti – škole, razreda, zajednice – iz pozicije učenika. Likovni, literarni i novinarski prilozi učenika zrcale osim svakodnevnog života i događanja unutar škole ili koje škola organizira, i stavove učenika, njihove interese kao i teme i aktivnosti koje ih zanimaju izvan školskog života.
Izložba daje pregled najvažnijih reformi i pokušaja mijenjanja hrvatskoga školstva tijekom povijesti – od početaka javnoga državnog školstva u okviru prosvjetiteljskih školskih reformi Marije Terezije do najnovijih pokušaja reforme obrazovanja
Svrha je skupa bila istaknuti važnost dječjih časopisa kao medija koji ne samo da potiču kreativnost i maštu već i služe kao suradnici u procesu obrazovanja, a sudionici su imali priliku čuti kvalitetne primjere dobre prakse te sudjelovati na okruglome stolu i raspravama s uglednim stručnjacima
Na izložbi „Dragi Pinocchio”, koja upravo traje u Etnografskom muzeju u Zagrebu, predstavljeni su radovi talijanskih dizajnera i grafičkih dizajnera koji su dali novi oblik najpoznatijem lutku na svijetu u subotu
Cilj nije djecu naučiti crtati i slikati već im omogućiti istraživanje ponuđenim tehnikama te razvijanje sposobnosti pronalaženja alternativnih razmišljanja i rješenja
Dio građe, koja je u cijelosti predstavljena javnosti, bio dio cjeline „Prirodoslovlje” stalnog postava Muzeja koji je nažalost zatvoren za javnost. Brojni su učitelji tijekom 123 godine postojanja muzeja skupljali i donirali građu te tako značajno obogatili fundus Muzeja
Popularni MIOC u Školskom se muzeju predstavio na nesvakidašnji način malim umjetničkim djelima ‒ radovima učenika koji promiču važnost i korisnost ekološkog djelovanja, a temeljeni su na našem kulturnom nasljeđu
Školske su zgrade u prošlosti često bile preuređene kuće za tu potrebu i često su bile stare te nisu imale dobre uvjete za boravak učenika u njima, naročito zimi kada ih je zbog trošnosti bilo teško zagrijati. U to je vrijeme u učionicama znalo biti i više od 70 učenika.