Školske su zgrade u prošlosti često bile preuređene kuće za tu potrebu i često su bile stare te nisu imale dobre uvjete za boravak učenika u njima, naročito zimi kada ih je zbog trošnosti bilo teško zagrijati. U to je vrijeme u učionicama znalo biti i više od 70 učenika.
Ozbiljna namjera da se to promijeni dolazi u vrijeme vladavine hrvatskog bana Ivana Mažuranića, koji donosi prvi hrvatski školski Zakon o ustroju pučkih škola i preparandija za pučko učiteljstvo u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji 1874. godine. Taj je zakon po svemu iznimno važan u povijesti hrvatskog školstva. Prvi je to zakon koji je školu učinio obveznom, i za djevojčice i za dječake, neovisno o vjeri i materijalnom statusu roditelja. Obvezno je bilo četverogodišnje osnovno obrazovanje, a roditelji su mogli biti novčano kažnjeni ako ne pošalju dijete u školu. Taj tada suvremeni, napredni školski zakon, u svrhu poboljšanja stanja tadašnjih, ali i pri izgradnji novih školskih zgrada, propisivao je sve, od toga koliko učionica (školska soba) mora biti velika, koje su dimenzije vrata i koliko prozora mora imati uz obveznu peć i drva za ogrjev u učionici te vode za piće i održavanje higijene pa sve do određenja školskog okoliša koji je morao sadržavati i pokusni školski vrt.
Ako znamo da je tada bilo više siromašnih obitelji nego bogatih, jasno je da su poboljšani uvjeti boravka u školama znatno utjecali na živote učenika. Prikaz stare učionice s kraja 19. stoljeća nekad je krasio stalni postav Hrvatskoga školskog muzeja, a uskoro će za javnost vrata ponovo otvoriti i replika te stare učionice koju Školski muzej postavlja zahvaljujući kolegijalnosti Muzeja suvremene umjetnosti u njihovim prostorima u Zagrebu.
Uz staru učionicu 19. stoljeća u kojoj ćemo uskoro organizirati poznate radionice Školskoga poput radionica Pišemo krasopisom, Ženski ručni rad – vezenje križićima, Stara matematika ili Kako se nekada jačalo u školama, Školski muzej priprema se i za zimske praznike koji će, na radost učenika, ustvari brzo započeti. Pozivamo vas da se na vrijeme predbilježite na Zimsku čarolija Školskog muzeja tijekom zimskih praznika koja će trajati od 3. do 5. siječnja 2024. (cjeloviti info i prijave na e-mail: idumbovic@hsmuzej.hr), a nudimo vam zabavne i poučne radionice za djecu u dobi od 7 do 14 godina. Program obuhvaća likovne radionice i radionice ručnog rada. Navedene aktivnosti omogućavaju djeci razvoj svih osjetila, poticanje samopouzdanja i usmjeravanje pažnje. Sudionici će otkriti čarobni svijet zime kroz stvaralačke radionice Školskog muzeja.
Krajem srpnja ove godine, slijedom prijepora oko pozdrava „za dom spremni”, objavljeno je na društvenim mrežama, a objavu su prenijeli i neki portali, da se pjesmica Za dom spreman može pronaći u trećem izdanju „hrvatske čitanke iz Kraljevine Jugoslavije objavljenom 1937. godine”.
Onog trenutka kada je školski list nadrastao oblik zbirke literarnih radova učenika, eventualno ukrašenih likovnim, započinje evolucija školskog lista u oblik kakvog je većina njih danas, neovisno o tome jesu li tiskani ili dostupni online. Školski list sjajan je medij za predstavljanje aktivnosti – škole, razreda, zajednice – iz pozicije učenika. Likovni, literarni i novinarski prilozi učenika zrcale osim svakodnevnog života i događanja unutar škole ili koje škola organizira, i stavove učenika, njihove interese kao i teme i aktivnosti koje ih zanimaju izvan školskog života.
Dio građe, koja je u cijelosti predstavljena javnosti, bio dio cjeline „Prirodoslovlje” stalnog postava Muzeja koji je nažalost zatvoren za javnost. Brojni su učitelji tijekom 123 godine postojanja muzeja skupljali i donirali građu te tako značajno obogatili fundus Muzeja
Učenici i učitelji su najvjernija publika, ali Muzej je zanimljiv i istraživačima i znanstvenicima te udrugama civilnog društva. Lani je ovaj muzej posjetilo ukupno 37.611 građana, što nadilazi uobičajene brojke
Prigodom obilježavanja 125. obljetnice Hrvatskog školskog muzeja, ravnateljica Muzeja Anita Zlomislić uručila je zahvalnicu prof. dr. sc. Anti Beženu, članu uredništva Školskih novina te autoru serijala „Prošlost u sadašnjosti“
Za razvoj projekta Kuće dječje kulture Hrvatski školski muzej dobit će dodatni prostor u zgradi stare Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu. Grad Zagreb sada je u cijelosti vlasnik te zgrade, nakon što smo otkupili preostali dio i riješili imovinsko-pravne odnose, rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević
„Kako sam si zamislila more? More sam si zamišljala kao jednu veliku rijeku. Mislila sam da se može vidjeti obala iz jednog kraja na drugi. Nisam mogla zamisliti da bi tako veliki parobrodi mogli ploviti po moru. Također nisam si mogla zamisliti da bi morska voda bila tako slana. Kad sam ove godine došla na more vidjela sam sve drugačije. Začudila sam se onoj velikoj površini vode. Nigdje se ne vidi kraja. Izgleda u daljini kao da se s nebom spaja...”, zapisala je u Krapini 13. studenoga 1954. godine učenica Brankica i za svoj sastavak o prvom susretu s morem dobila peticu.
U Arhivskoj zbirci Hrvatskog školskog muzeja nalazi se fond Dokumentacija o školama u kojem su pohranjene ankete koje je provodio Odjel za prosvjetu Banovine Hrvatske tijekom 1939. i 1940. godine. Nakon uspostavljanja samostalnosti Banovine Hrvatske unutar Kraljevine Jugoslavije, banska vlast imala je 11 odjela, uključujući i Odjel za prosvjetu koji je tada imao potpunu autonomiju u odnosu na središnju vlast u Beogradu i Banovina je imala potpune ovlasti u provedbi prosvjete.
Izložba je proizašla iz istoimenoga projekta Školskog muzeja i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji objedinjuje istraživački rad, umjetničku praksu i suvremene edukacijske pristupe te otvara nove modele suradnje između škola i muzeja
U Hrvatskom školskom muzeju Podravkin medo Lino postao je junak edukativne radionice „Medo i srce prijateljstva” koja uz igru, razgovor i kreativno stvaranje upoznaje djecu s igračkama s kakvima su se nekada igrale generacije prije njih, ali i s vrijednostima koje su bile važne nekada, a ostaju jednako važne i danas.
Podsjećamo na 80. obljetnicu smrti učiteljice, književnice i etnologinje Jelice Belović-Bernadzikowske koja prije 120 godina piše o poslom prenatovarenim i iznurenim ženama, kapitalizmu i socijalizmu, ženskoj emancipaciji, neravnopravnosti i mnogim drugim temama o kojima su žene na ovim prostorima (pre)dugo šutjele.
U povodu 115. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti Grigora Viteza, pjesnika, prevoditelja i učitelja, podsjećamo na njegovu ostavštinu koja se od 2012. čuva u Hrvatskome školskom muzeju zahvaljujući pjesnikovoj kćeri, nedavno preminuloj Olgi Vitez-Babić